Hrana je vjerovatno jedno od najugodnijih iskustava koje možemo imati.

Čim pomirišemo svoje omiljeno jelo ili uzmemo zalogaj našeg omiljenog dezerta, odmah nas preplave pozitivne emocije – sreća, utjeha, radost.

Ako mislite da ne možete bolje, razmislite. Naučnici su dokazali da možete poboljšati svoja čula tako što ćete se “istrenirati” da otkrivate i prepoznajete više mirisa i okusa. Čak i ako izgubite nešto na oštrini svojih čula zbog godina, alerija, ili virusa, imajte na umu da nešto od toga možete vratiti upornim radom, strpljenjem i stalnim mirisanjem stvari. Trebat će vremena, ali nije teško, i definitivno vam neće trebati onoliko koliko mislite da hoće.

“Nećete postati najosjetljiviji ‘nos’ ili kušač za sedam dana,” kaže Pam Dalton, viša kemosenzorna naučnica pri Monell Chemical Senses Center u Philadelphii. “Ali mi primijetimo promjene koje se dešavaju unutar jedne sedmice.”

Bliska veza između mirisa i okusa

Prvo, mirišemo nosem. Svaki put kada približite nos nekom cvijetu ili jelu, vi udišete molekule kroz nozdrve, koje dolaze do olfaktornog epitelija. Ovo je dio receptora mirisa koji pretvaraju stimulans u signale koje putuju olfaktornim traktom do mozga.

Ali, postoji prečica do olfaktornog epitelija. Naš nos i usta su povezani dišnim putevima, što znači da sve što žvačemo i gutamo brzinski dolazi do veoma osjetljivog skupa receptora mirisa.
Istraživanja pokazuju da čak do 80 posto onoga što doživljavamo kada jedemo su njušni podražaji, a ne okus.
No prije nego što krenete vježbati svoja čula, morate znati da su mogućnosti poboljšanja čula mirisa i okusa ograničene. Bez obzira koliko se truditi, nikada nećete imati moć njuha kao što to ima, na primjer, lovački pas.

Vodite dnevnik

Vođenje dnevnika je jedna od najlakših stvari kako može poboljšati svoja čula okusa i mirisa.

Započnite tako što ćete svakog dana napraviti manje pauze, tokom kojih ćete obratiti pažnju na mirise oko vas. Zatvorite oči, udahnite, i pokušajte prepoznati mirise. Čim to uradite, zapišite u svoj dnevnik šta ste osjetili (dobre ili loše mirise) što je detaljnije moguće. Razvijajući svijest o mirisima koji bi inače ostali nezamijećeni pomoći će mozgu da ih lakše identificira idući put kada se pojave.
Isto možete uraditi i sa hranom. Svaki put kada jedete nešto što niste vi napravili, zatvorite oči i pokušajte identificirati sve elemente jela i pokušajte ih opisati. A ako nešto ne prepoznate, upitajte konobara ili kuhara šta je to. Ovo će pomoći da razumijete ukuse i proširite svoj repertoar elemenata koje možete identificirati, a zapisivanje svega što ste pojeli ili pomirisali pomaže da pretvorite svoje iskustvo u konkretno sjećanje.

Nek je vlažno i toplo

Naši nosevi bolje rade kada je toplo i kada ima vlage u vazduhu. U veoma hladnom, suhom vazduhu naši receptori ne rade najbolje. Istraživači nisu sigurni zašto dolazi do toga, ali smatraju da ima neke veze s sluznicom nosa.

Naša nosna sluz sadrži enzime koji mogu razložiti molekule mirisa, to je jedna od njihovih funkcija. Ali, oni također i zaustavljaju i zadržavaju mirise, tako da možemo neke od njih osjetiti i nakon što nismo više u okolini u kojoj se taj miris nalazi, a sve iz razloga što se oni ponovo “lijepe” na naše receptore.

Ovo je mač s dvije oštrice, jer negativno utiče na našu mogućnost prepoznavanja mirisa koji su trenutno oko nas. Navodno, mirisi ne “sarađuju” baš najbolje u hladnim i suhim sredinama, jer ove molekule ne reagiraju najbolje tada.

Prestanite pušiti

Svi zagađivači koji iritiraju naše receptore mirisa mogu negativno uticati na našu mogućnost prepoznavanja mirisa. A kada je riječ o duhanskom dimu koji nastaje kada se cigareta zapali, osim što šteti zdravlju uopšte, iritira receptore mirisa i pušača i ljudi u njihovoj okolini zbog više od šest hiljada materija koje se u njemu nalaze, od kojih su mnoge štetne. Također, sadašnji i bivši pušači imaju bitno smanjeno čulo okusa kada je u pitanju gorko, što je inače jak okus, čak i u malim dozama. To su otkrili istraživači sa Pitié-Salpêtrière Hospital APHP u Francuskoj. Bez obzira što ostale arome slabo osjećaju, pušačima je teško da se odreknu ukusa duhana, koji su do skora pronalazili samo u cigaretama. Najbolja odluka za sve pušače bila bi da ostave cigarete odmah, međutim, realnost je da mnogi to neće učiniti.

Važno je znati da zahvaljujući napretku nauke, sada postoje bolje, bezdimne alternative pušenju cigareta, poput uređaja koji zagrijavaju a ne sagorijevaju duhan, pa samim time ne stvaraju duhanski dim. Neki od njih emituju do 95 odsto manje štetnih materija, a daju pravi okus i duhana osobama koje ga konzumiraju.
Naravno, najbolje je prestati pušiti, i uživati u punom i stvarnom okusu hrane i pića. Ali ako ne možete – izaberite bar bolju alternativu cigaretama.

Testirajte se

Kako biste postigli stvarne rezultate, uradite sve što rade profesionalni „nosevi“ – stalno vježbajte. Ali, prije nego što pokušate razlikovati miris pačulija od mirisa bergamota u vašem omiljenom parfemu, postavite sebi jednostavniji cilj, tako što ćete se igrati s esencijalnim uljima. Nekoliko puta sedmično sjedite, okružite se raznim mirisima, zatvorite oči i pokušajte pomirisati svaki tako što ćete pomalo udisati, ne duže od 30 sekundi. Razmislite o svakom mirisu, opišite ga i pokušajte doživiti. Zatim možete preći na testiranje bez gledanja u flašice. Na ovaj način, veoma brzo ćete biti u mogućnosti prepoznati miješane komponente dva ili više esencijalna ulja. Kada budete sigurni u sebe, pređite na kompleksnije spojeve.  (Vijesti.ba)