Zbog izuzetno bogatih i raskošnih cvjetova magnoliju opravdano nazivaju kraljicom proljećnog cvijeća, a najčešće cvjeta u bijeloj,

roze i purpurnoj boji. Svakog proljeća magnolije preplave vrtove, a u zavisnosti od sorte gospodare u velikim, ali i malim vrtovima, na javnim površinama, a u posljednjih godina i u drvoredima. U rod magnolija spada više od 200 vrsta cvjetajućih listopadnih i zimzelenih grmova i stabala koji porijeklo vuku iz Azije i Sjeverne Amerike, odakle su se proširile širom svijeta. Prema pronađenim fosilnim nalazima, magnolija je postojala prije nekoliko miliona godina, a današnje je ime dobila po francuskom botaničaru Pjeru Magnolu.

U kontinentalnom su dijelu češće listopadne magnolije, poput one zvjezdastog oblika cvijeta - Magnolia stellata ili Magnolia liliflora, koje mogu da porastu od dva do pet metara, dok je u priobalju najčešća velikocvjetna Magnolija grandiflora, koja može da naraste i više od 20 metara.

Uslovi uzgoja

Iako je moguća sadnja magnolija u grupama s drugim drvećem, njihova ljepota, naročito u vrijeme cvjetanja, dolazi do izražaja ako su posađene samostalno.

Uspijevaju na punom suncu ili na blago zasjenjenim područjima, a iako se mogu saditi u većem dijelu godine, preporučljiva je proljećna sadnja. Kako magnolija ima plitak korijen, biljke se ne smiju saditi preduboko, budući da duboko posađene najčešće brzo uginu ili u najboljem slučaju preživljavaju određeno vrijeme, a takođe treba biti oprezan i kod kasnijeg okopavanja. 

Magnolije treba orezivati što je moguće manje, budući se nakon reza teško ponovo razrastu pa gube lijep oblik krošnje. Zato je preporučljivo orezati samo osušene grane, kao i one koje smetaju, a ukoliko se ipak provodi drastičan rez treba to činiti odmah nakon cvjetanja. Najjednostavniji način razmnožavanja je povaljenicama ili margotiranjem u rano ljeto ili kasnu jesen, a moguć je uzgoj i reznicama, ali i sjemenom, što je dugotrajniji i manje uspješan postupak.

Razmnožavanje povaljenicama

Neke je vrste ukrasnog grmlja vrlo teško ili gotovo nemoguće razmnožiti sjemenom ili reznicama. Stoga se u takvim slučajevima pribjegava nekim drugim tehnikama. Jedna od njih je grebeničanje. Idealno vrijeme je jesen ili rano proljeće, a na ovaj način možete razmnožiti magnoliju, rododendron, kameliju, jorgovan, ali i brojne druge vrste.

Pri dnu grma odaberite jednu mlađu, dobro savitljivu granu. Pored grma iskopajte mali jarak i u njega položite granu. Pričvrstite je kočićima u zemljište na dubinu oko 15 cm. Rupu ispunite mješavinom vrtnog zemljišta i treseta. Za otprilike šest do 12 mjeseci razviće se korijenje na mladici, koju zatim rezom valja odvojiti od matičnog grma, te presaditi ili u teglu ili direktno u vrt.  nezavisne.com