Mnoge ljude koje danas sretamo i sa kojima komuniciramo, pogotovo putem društvenih mreža, ”krasi” jedna izrazito negativna osobina,
a to je širenje očaja i beznađa. Kao da im je to jedina zadaća. Puni su negativne energije, ličnih frustracija i niko im i ništa u društvu ne valja i ne štima. Oni su neuspješni u svemu osim u proizvodnji neuspjeha. Stoga savjetujemo da se sa takvima ne upuštate u dijalog i bilo kakvu raspravu, jer će ta rasprava završiti svađom, razilaženjem, pa čak i neprijateljstvom, odnosno, završit će neuspjehom. Uspješan čovjek, vjernik i vjernica, trebaju znati da su oni odgovorni za svoj život i da niko drugi nije uzrok tvog neuspjeha osim tebe lično, jer neuspjeh je odluka, isto kao i uspjeh. Kada čovjek krivicu prenosi na druge, ma ko oni bili, on će uvijek sâm sebi govoriti: ”Ne poduzimaj ništa, jer ti ništa ne možeš sâm promijeniti, i jer nije do tebe.”
To je upravo suprotan postupak od onog kako su velikani ljudskog roda činili i postali to što su postali. Većina njih je, uglavnom, krenula od nule, ali su ponijeli odgovornost, prihvatili se posla i uspjeli. Rečeno je: ”Ne postoje neuspješni ljudi, već postoje oni koji neuspjeh pretvaraju u uspjeh.”
Muhamed Ikbal, rekao je: ”Slab vjernik je onaj koji se uvijek pravda Allahovim kaderom i sudbinom, a jak vjernik je onaj koji čvrsto vjeruje u Allahovu odredbu i u to da se ona ne može odbiti i izbjeći.” Upitan je dr. Ibrahim el-Feki o definiciji istinskog uspjeha, pa je rekao: ”Istinski uspjeh znači da svaki trenutak života živiš tako kao da ti je posljednji.” A jedan drugi učenjak je rekao: ”Uspjeh je uživanje u onome što posjeduješ i traganje za onim što još ne posjeduješ.”
Uspjeh je odluka i odgovornost, Allah je čovjeku podario ogromnu snagu i neprocjenjive mogućnosti u pogledu ostvarivanja životnog cilja i ako čovjek postavi sebi razumne ciljeve, u skladu sa svojim mogućnostima, dobro isplanira, procijeni i donese odluku da će ići do kraja, nema sumnje da će uspjeti. Jer, uspjeh je odluka da se nosi odgovornost u potpunosti, odluka da se ide naprijed, da se ustraje i da se svaka životna prepreka i nedaća dočekuje nasmijanog lica. Jedan bogataš je upitan kako je uspio ostvariti toliko bogatstvo, a on je odgovorio: ”Uspješnim odlukama.” Zatim je upitan kako je došao do ispravnih odluka, pa je odgovorio: ”Eksperimentisanjem i mnogobrojnim pokušajima.” ”A kako se dostiže stepen eksperimentisanja”, upitali su, pa je odgovorio: ”Neuspješnim odlukama.” Neuspjeh koji je u znaku stalnih pokušaja je put do uspjeha i čovjek će iz svakog iskustva, iz svakog pokušaja i eksperimenta, naučiti nešto dobro i korisno i na kraju će to krunisati potpunim uspjehom.
Život je ispit i provjera, a na tom ispitu neće proći i uspjeti osim onaj ko ozbiljno preuzme odgovornost i ko se trudi i radi da bi uspio. Kad za obični ispit na fakultetu treba mnogo truda, pa koliko onda treba truda, odricanja i rada da bi položio životni ispit. Posebno kad imamo na umu da nam od toga zavisi sreća i uspjeh i na ovom i na budućem svijetu. Vrijeme je život, Možda je jedan od najvećih razloga preporoda naroda kroz povijest poštivanje vremena i spoznaja vrijednosti vremena. To je ono što su ashabi i prve generacije muslimana dobro razumjeli i nisu dozvolili da im vrijeme uzalud prolazi. Nažalost, kod današnjih generacija je deviza: ”Ako želiš dobru zaradu, pa duga je godina”. Ili, kad upitaš ljude koji provode vrijeme u besposličarenju, koji i dan i noć provode na društvenim mrežama pišući postove i komentare na sve moguće pojave i dešavanja u društvu, šta radite, kažu: ”Ubijamo vrijeme”. Kao da im je vrijeme najveći dušmanin, pa ga se treba što prije riješiti da ne smeta.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Većina ljudi je obmanuta u pogledu dvije blagodati: zdravlja i slobodnog vremena.” (Muslim) A Ibn Mes'ud je govorio: ”Ni zbog čega se nisam kajao kao zbog dana u kojem se skrati moj život, a ne poveća se moje dobro djelo.”
Mudri ljudi su govorili: ”Naš najveći problem nije u tome što smo sebi zadali previsoke ciljeve pa ih je teško ostvariti, već u tome, što smo, u većini slučajeva, zadali sebi vrlo jednostavne i niske ciljeve i zadovoljili se time.” Ljudi se boje velikih ciljeva, bježe od njih, zato što bježe od odgovornosti, a oni koji žele pobjeći od odgovornosti, oni bježe i od planiranja i vole da žive ”neplanski” i da im život prolazi onako. Musliman i muslimanka moraju sebi zacrtati ciljeve i stalno planirati. Rečeno je: ”Ako lađi nije određen pravac kretanja, svaki vjetar će je okretati kud hoće.” Stoga, budi od onih koji teže visinama, kao što je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Kada tražite od Allaha, tražite džennet Firdevs, jer je to najuzvišeniji džennet.”I kako je rekao pjesnik: ”Budi čovjek za kojeg će oni poslije njega reći: prošao je kroz život i evo njegovih tragova.” Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić saff.ba