Pripadnicima VRS-a, MUP-a RS-a, članovima političkih struktura RS-a, paravojnih jedinica SDS-a i onih pod kontrolom Vlade Srbije,
kao i pripadnicima JNA izrečeno je ukupno 4.342 godine zatvorskih kazni i 12 doživotnih Koliko je zločina počinjeno tokom te četiri godine rata, odnosno agresije na Bosnu i Hercegovinu? Da je savremeni čovjek prije tridesetak godina bio na takvom stupnju razvoja, pa bio u mogućnosti razapeti iznad cijele Bosne, od Brčkog do Trebinja, od Bihaća do Srebrenice, od Višegrada do Livna, jedan ogromni objektiv koji bi uhvatio svaku sliku i svaki pokret i na kraju svaki odbljesak mržnje i granulu zla, tada bi tek do kraja spoznali i bili svjesni svakog zločina. Ili da je barem u ono vrijeme, kao danas, iza svakog ćoška vrebala na čovjeka kakva kamera. Ovako izgleda da nikada nećemo moći izbrojati svaki ratni zločin. I što je još žalosnije, mnogi će ostati neosvijetljeni svjetlom ovosvjetske pravde i neupisani u sudske presude jer svjedoka nema ili su već otišli s ovog svijeta. A i same ljude krvavih ruku smrt, iz godine u godinu, sve snažnije žanje ispred ruke pravde, sustavno i neumoljivo, baš onako kao što su oni bili neumoljivi prema svojim žrtvama.
Ovakva ili slična pitanja, po svoj prilici, morit će nas još dugo, a za utjehu barem ćemo svojim savjestima moći ponuditi odgovore iz utješne bjeline sudskih presuda. Pa hajde da vidimo šta kaže jedno podrobno istraživanje presuda svih sudova na kojima se do sada sudilo za ratne zločine počinjene u Bosni.Za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini ukupno je do sada izrečeno 6.349 godina zatvorskih kazni. Pored toga, izrečeno je i 12 doživotnih. Pretvore li se doživotne u kazne od 40 godina, dobije se još 480 godina, tako da na kraju dobijemo ovakav rezultat: Ukupno je u BiH za ratne zločine izrečeno 6.828 godina zatvora. One su izrečene za 752 osuđenih. Sudilo se u 631 predmetu, kojima je obuhvaćeno 1.071 osoba, od kojih je oslobođeno 319.
GENOCID I SISTEMATSKI ZLOČINI
Pripadnicima VRS-a, MUP-a RS-a, članovima političkih struktura RS-a, paravojnih jedinica SDS‑a i onih pod kontrolom Vlade Srbije, kao i pripadnicima JNA izrečeno je ukupno 4.342 godine i 3 mjeseca zatvora. Doda li se ovome i 7 doživotnih kazni izrečenih u Haškom tribunalu,
kao i one četiri izrečene Nikoli Jorgiću za genocid u Doboju na sudu u Njemačkoj, te kad se one pretvore u brojke kao kazne od 40 godina, onda se dobije još 440 godina, pa će krajnja cifra do sada izrečenih kazni za zločine pripadnika vojnih i civilnih struktura RS-a i Srbije iznositi 4.782 godine. Osuđeno je ukupno 427 lica. Kroz 363 sudnice prošlo je 619 osoba. Od toga je osuđeno 427, a oslobođeno 192.Evo kako to izgleda po sudovima. Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene tokom rata od VRS-a, MUP-a RS-a, paravojnih formacija pod kontrolom SDS-a, političkog vrha RS-a, članova SDS-a i kriznih štabova, predstavnika institucija RS-a, pripadnika JNA, paravojnih snaga iz Srbije te političkih zvaničnika iz Srbije pokrenuto je 35 sudskih postupaka, kojima su obuhvaćene 54 osobe, od toga je 51 osoba osuđena, 50 pravosnažno i jedna prvostepenom kaznom. Dvije su osobe oslobođene, i to Vojislav Šešelj i Momčilo Perišić. Haški tribunal izrekao je ukupno 775 godina zatvora i 7 doživotnih kazni, od toga je ona Ratku Mladiću nepravomoćna (njega je Županijski sud u Zadru u odsutnosti osudio na 20 godina za zločine u Hrvatskoj).
Na sudu BiH do sada je protiv pripadnika oružanih snaga RS-a presudama okončano 157 sudskih postupaka, kojima je obuhvaćeno 248 osoba. Krivima je proglašeno 158, od toga pravosnažno 154 i četiri nepravomoćno, dok je 90 osoba oslobođeno, i to 89 pravosnažno i jedna nepravosnažno. Izrečeno je 2.036 godina zatvora. Na Višem sudu u Beogradu do sada je okončan 31 sudski postupak protiv pripadnika oružanih snaga RS-a. Njima je obuhvaćeno 47 osoba. Od toga je 34 osuđeno, i to 29 pravosnažnim presudama i pet nepravosnažnim. Oslobođeno je 13 osoba. Izrečeno je 348 godina i 2 mjeseca zatvora. U Srbiji je suđeno i na Višem sudu u Sremskoj Mitrovici, gdje je jedna osoba osuđena na 6 godina, doduše za ubistvo, ali nema nikakve sumnje da je riječ o ratnom zločinu.
Evo kako su sudovi u RS-u sudili pripadnicima civilnih i vojnih struktura RS-a. Okružni sud u Banjoj Luci do sada je presudama završio 46 predmeta, kojima je obuhvaćeno 98 osoba. Od toga je 70 oglašeno krivima, i to 61 pravosnažno i 9 nepravosnažno. Oslobođeno je 28 osoba, i to 27 pravosnažno i jedna nepravosnažno. Izrečeno je ukupno 410 godina i 10 mjeseci zatvorskih kazni. Okružni sud u Doboju do sada je presudama dovršio 13 predmeta, kojima je obuhvaćeno 14 osoba. Devet ih je proglašeno krivima, svi pravosnažno, a pet ih je oslobođeno, i to tri pravosnažno i dvije nepravosnažno. Izrečene su 34 godine i 6 mjeseci zatvora. Okružni sud u Sarajevu do sada je presudama okončao 9 sudskih procesa, kojima je obuhvaćeno 11 lica. Dvije osobe proglašene su krivima, i to jedna pravosnažno, a jedna nepravosnažno, i izrečena im je ukupna kazna od 7 godina zatvora. Devet osoba oslobođeno je, i to sve pravosnažno. Okružni sud u Bijeljini presudio je u 12 predmeta, kojima je obuhvaćeno 16 osoba, četiri su osuđene, a 12 oslobođeno, svi pravosnažno; izrečeno je 25 godina i 10 mjeseci zatvora. Vojni sud u Trebinju stavio je u jednom predmetu na optuženičku klupu četiri osobe i sve četiri proglašene su krivima te im je izrečena ukupna kazna od 9 godina i 4 mjeseca, doduše, suđeno im je za ubistvo, ali nema nikakve sumnje da se radi o ratnom zločinu. Osnovni sud u Brčkom vodio je 15 predmeta protiv pripadnika vojnih i civilnih struktura RS-a. Njima je bilo obuhvaćeno 18 osoba. Od toga ih je 13 osuđeno, a 5 oslobođeno, svi pravosnažno. Izrečeno je 55 godina i 6 mjeseci zatvora.
U Federaciji je pripadnicima civilnih i vojnih struktura VRS-a suđeno na šest kantonalnih sudova. Sud u Bihaću okončao je presudama 26 predmeta. Njima je obuhvaćeno 44 osoba. Od toga je 34 proglašeno krivima, i to 32 pravosnažno i dvije nepravosnažno. Oslobođeno je 10 osoba, svi pravosnažno. Izrečeno je ukupno 278 godina zatvora. Na sudu u Sarajevu presudama je do sada okončano 28 sudskih postupaka. Njima je obuhvaćeno 28 osoba. Od ovog broja, 21 osoba proglašena je krivom, i to 19 pravosnažno i dvije nepravomoćno. Sedam je osoba oslobođeno, šest pravosnažno i jedna nepravosnažno. Izrečeno je ukupno 111 godina i 8 mjeseci zatvora. Sud u Novom Travniku presudio je u jednom predmetu, jednom licu, pravosnažno osuđenom na 6 godina. Sud u Livnu presudio je u tri predmeta, kojima su obuhvaćena tri lica, jedno je osuđeno, a dva oslobođena, svi pravosnažno; izrečene su 4 godine zatvora. Sud u Zenici presudio je u pet predmeta, kojima je obuhvaćeno sedam lica, dvoje je osuđeno, pet oslobođeno, svi pravosnažno; izrečeno je 12 godina zatvora. Sud u Tuzli presudio je u četiri predmeta, kojima je obuhvaćeno osam lica, sedam je osuđeno, a jedna osoba oslobođena, svi pravosnažno; izrečeno je 29 godina i 3 mjeseca zatvora.
U Crnoj Gori pripadnicima VRS-a suđeno je u dva slučaja. Viši sud u Bijelom Polju jednu je osobu pravosnažno osudio na 15 godina, a Viši sud u Podgorici u jednom predmetu pet osoba osudio je pravosnažno na 100 godina. U Hrvatskoj je presuđeno u pet predmeta. Na Županijskom sudu u Zagrebu presuđeno je u dva predmeta, koja su obuhvatala dvije osobe, obje su proglašene krivima, jedna pravosnažno i jedna nepravosnažno, izrečeno im je 20 godina zatvora. Županijski sud u Osijeku pravosnažno je osudio jednu osobu na 15 godina zatvora. Županijski sud u Šibeniku u jednom je predmetu dvije osobe pravosnažno osudio na 16 godina zatvora. Županijski sud u Splitu jednu osobu osudio je pravosnažno na 14 godina. Pripadnicima VRS-a suđeno je i u Njemačkoj. Vrhovni sud u Münchenu sudio je u dva predmeta, kojima je bilo obuhvaćeno dvoje lica, jedna je osoba oslobođena, a druga proglašena krivom i osuđena na 5 godina, obje pravosnažno. Vrhovni sud u Düsseldorfu presudio je u dva predmeta. Jednoj osobi izrečena je četverostruka doživotna kazna, a drugoj zatvorska u trajanju od 9 godine.
PRESUDE PRIPADNICIMA HVO-A
Pripadnicima HVO-a i HV-a za zločine u Bosni suđeno je u 113 predmeta, u sklopu kojih je 166 optuženih posjednuto na optuženičku klupu. Od toga ih je 125 proglašeno krivima, a 41 je oslobođeno. Izrečeno je 897 godina i 8 mjeseci zatvorskih kazni. Doda li se ovom i doživotna kazna Džeku Arklovu izrečena u Švedskoj, te se pretvori u broj na 40 godina, dobije se 937 godina i 8 mjeseci. U Haškom tribunalu pripadnicima HVO-a suđeno je u 9 predmeta, koji su obuhvatili 22 osobe. Od toga je 18 proglašeno krivima, a četverica su oslobođena. Izrečeno je 267 godina zatvora. Na Sudu BiH presuđeno je u 48 predmeta vođenih protiv pripadnika HVO-a, kojima je obuhvaćeno 69 lica. Od toga ih je 48 proglašeno krivima, i to 44 pravosnažno i 4 prvostepeno, a 21 oslobođeno, svi pravosnažno. Izrečena je 371 godina i 6 mjeseci zatvorske kazne. Zdenku Andabaku je za zločine u Livnu suđeno dva puta i oba je puta oslobođen.
Na Kantonalnom sudu u Novom Travniku pripadnicima HVO-a presuđeno je u 14 predmeta, koji su obuhvatali 16 osoba, krivima je proglašeno 14 osoba, i to osam pravosnažno i šest nepravomoćno, a dva su lica oslobođena; izrečeno je 73 godine zatvorskih kazni. Na Kantonalnom sudu u Mostaru presuđeno je u 16 predmeta, kojima je obuhvaćeno 21 lice, krivima je proglašeno 19, i to 17 pravosnažno i dva nepravosnažno, a dva su lica oslobođena, i to jedan pravosnažno i jedan nepravosnažno; izrečeno je 58 godina i 6 mjeseci zatvora. Kantonalni sud u Zenici presudio je u četiri predmeta, kojima je obuhvaćeno četiri lica, tri su osuđena, pravosnažno, a jedno je oslobođeno, nepravosnažno; izrečeno je 26 godina i 8 mjeseci zatvora. Kantonalni sud u Livnu presudio je u pet predmeta, kojima je obuhvaćeno pet osoba, dvije su osuđene, a tri oslobođene, svi pravosnažno; izrečeno je 17 godina i 6 mjeseci zatvora. Kantonalni sud u Sarajevu jednu je osobu pravosnažno osudio na 5 godina i 6 mjeseci.
Na Okružnom sudu u Doboju pripadnicima HVO-a presuđeno je u šest predmeta, kojima je obuhvaćeno sedam osoba i svi su osuđeni, ukupno na 35 godina zatvora. Na Okružnom sudu u Banjoj Luci sve je u znaku broja jedan: 1 predmet, 1 lice, 1 osuđen na 1 godinu. Slično je i na Okružnom sudu u Trebinju: jedan predmet, jedno lice, oslobođeno. Jedan pripadnik HVO-a pravosnažno je u Danskoj osuđen na 8 godina zatvora. Drugi je u Norveškoj, na Višem sudu Kraljevine Norveške, osuđen na 8 godina. U Švedskoj su u dva predmeta osuđene dvije osobe, jedna na pet godina, a druga, Džeki Arklov, švedski državljanin koji se kao plaćenik borio u redovima HVO-a, na Okružnom sudu u Stockholmu proglašen je krivim, ali mu nije izrečena posebna kazna već se podrazumijevala doživotna kazna na koju je bio osuđen ranije zbog ubistva dvojice švedskih policajaca u pljački banke 1999. godine. Pripadnicima Hrvatske vojske koji su počinili zločine u Bosni suđeno je na sudovima u Hrvatskoj. Na Županijskom sudu u Zagrebu suđeno je pripadnicima HV-a za zločine u Mrkonjić-Gradu. Okončana su tri postupka, kojima je bilo obuhvaćeno 11 osoba. Od toga, pet ih je osuđeno, a šest oslobođeno, svi pravosnažno. Izrečena je 21 godina zatvora. Na Županijskom sudu u Splitu jedna osoba osuđena je na jednu godinu.
PRESUDE PRIPADNICIMA ARBiH
Pripadnicima Armije Republike Bosne i Hercegovine do sada je izrečeno 1.016 godina i 2 mjeseca zatvora. Te kazne izrečene su u 139 predmeta, kojima je obuhvaćeno 258 osoba. Od toga ih je 182 osuđeno, a 83 su oslobođene.Pripadnicima ARBiH u Haškom tribunalu suđeno je u pet procesa, kojima je obuhvaćeno 9 osoba, šest je osuđeno, a tri su oslobođene; izrečeno je 48 godina i 6 mjeseci zatvora. Pred Sudom BiH sudskim presudama završeno je 55 procesa protiv pripadnika Oružanih snaga RBiH, obuhvaćeno je 100 osoba, od čega je 62 proglašeno krivima, 57 pravosnažnim presudama i pet nepravomoćnim, a oslobođeno je 38 osoba, od čega 30 pravosnažno i 8 nepravosnažno; izrečeno je 478 godina i 9 mjeseci zatvora. Haški tribunal i Sud BiH ujedinjuju se u imenu Nasera Orića. Njemu je suđeno i na jednom i na drugom sudu i u oba je slučaja oslobođen. Moglo bi se reći i da mu je i treći put suđeno i da je oslobođen, kada ga je francusko pravosuđe odbilo isporučiti pravosuđu Srbije.
Pred Kantonalnim sudom u Mostaru presuđeno je u 16 sudskih procesa vođenih protiv pripadnika Armije RBiH, kojima je obuhvaćeno 35 osoba; od toga je krivim proglašeno 29, i to 28 pravosnažno i jedan nepravosnažno, a oslobođeno je šest osoba, svi pravosnažno; izrečeno je 154 godina i 6 mjeseci zatvora. Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu presuđeno je u šest predmeta, kojima je obuhvaćeno 26 osoba; od toga, 23 su proglašene krivima, 3 oslobođene, svi pravosnažno; izrečeno je 97 godina i 8 mjeseci zatvora (u ove brojke uvrštene su i presude Višeg suda u Sarajevu i Vojnog suda u Sarajevu, na kojima se sudilo još za vrijeme rata; doduše, nije suđeno za ratne zločine, ali sasvim je jasno da je riječ o ratnim zločinima). Pred Kantonalnim sudom u Tuzli presuđeno je u 9 predmeta, kojima je obuhvaćeno 15 osoba. Od toga ih je 13 proglašeno krivima, 9 pravosnažno i četiri nepravosnažno, a dvije su oslobođene; izrečene su 34 godine zatvora. Na Kantonalnom sudu u Zenici presuđeno je u 10 suđenja, kojima je obuhvaćeno 17 lica. Od toga ih je 13 osuđeno, 12 pravosnažno i jedan nepravosnažno, a četiri lica je oslobođeno, svi pravosnažno; izrečene su 24 godine i 6 mjeseci zatvora. Kantonalni sud u Bihaću donio je sedam presuda u sedam predmeta, kojima je obuhvaćeno 14 lica. Od toga je pet osuđeno pravosnažno, a 9 ih je oslobođeno, i to 8 pravosnažno i jedan nepravosnažno; izrečena je 21 godina i 6 mjeseci zatvora. Kantonalni sud u Novom Travniku presudio je u pet predmeta, obuhvaćeno je 9 lica, sedam je osuđenih, i to tri pravosnažno i četiri nepravosnažno, a oslobođena su dva lica; izrečena je 21 godina i 6 mjeseci zatvora. Kantonalni sud u Goraždu presudio je u dva predmeta trojici lica, jedno je osuđeno, a dva su oslobođena; izrečene su dvije godine zatvora.
Na Osnovnom sudu u Brčkom presudama je okončano 10 predmeta protiv pripadnika ARBiH, kojima je obuhvaćeno 17 osoba. Deset ih je osuđeno, a sedam oslobođeno, svi pravosnažno. Izrečeno je 25 godina zatvora. Među pripadnike ARBiH uvršteni su i pripadnici 108. HVO brigade za Bosansku posavinu, koja je bila potčinjena Vrhovnom štabu ARBiH. Viši sud u Beogradu pripadnicima Oružanih snaga RBiH presudio je u dva predmeta, u kojima su dvije osobe oslobođene. A evo kako je na sudovima u RS-u suđeno pripadnicima Oružanih snaga RBiH. Okružni sud u Banjoj Luci presudio je u šest predmeta, kojima je obuhvaćeno osam osoba, sedam ih je proglašeno krivima, a jedna je oslobođena, svi pravosnažno; izrečene su 62 godine zatvora. Okružni sud u Sarajevu (Lukavica) presudio je u jednom predmetu, nepravomoćno je osudio četvericu bivših pripadnika Armije RBiH na 36 godina zatvora. Okružni sud u Bijeljini presudio je u četiri predmeta, kojima su obuhvaćena četiri lica, jedno je osuđeno, a tri su oslobođena, svi pravosnažno; izrečena je kazna od 1 godine i 3 mjeseca zatvora. Zanimljiv je način na koji je Ramadan Dervišević oslobođen optužbe za ratni zločin u Ratkovićima u općini Srebrenica. Njega je Okružni sud u Bijeljini osudio na sedam godina zatvora za ratni zločin, ali je na kraju Ustavni sud BiH prekvalificirao djelo s ratnog zločina na ubistvo.
PRESUDE AUTONOMAŠIMA
Vodećim ljudima Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i pripadnicima Narodne odbrane APZB izrečeno je na svim sudovima skupa 93 godine i 6 mjeseci zatvora. Te kazne izrečene su osamnaestorici optuženih u 16 sudskih procesa. Tri su lica oslobođena. Na Kantonalnom sudu u Bihaću u 13 predmeta okončanih presudama na optuženičkoj klupi našlo se 14 pripadnika NOAPZB. Njih je 12 osuđeno, 11 pravosnažno i jedan nepravosnažno, a dvojica oslobođena, jedan pravosnažno, a jedan nepravosnažno; izrečeno je 67 godina i 6 mjeseci zatvora.U Hrvatskoj su vođena tri postupka. Na županijskom sudu u Karlovcu suđeno je Fikretu Abdiću, osuđen je na 15 godina. Na Županijskom sudu u Rijeci vođena su dva postupka protiv tri lica. Dvojica su osuđena, a jedan oslobođen. Izrečeno je 11 godina zatvora.
Na kraju treba napomenuti da je velika većina iznesenih podataka u ovom tekstu dobivena na osnovu uvida u internetske stranice sudova i tužilaštava, prije svega Haškog tribunala, Suda BiH, Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije i još nekih sudova koji su na svojim stranicama, barem do sada, objavljivali sve presude ili optužnice, ažurno i bez iznimke. Ostatak podataka dobiven je iz izvještaja nevladinih organizacija koje prate suđenja za ratne zločine, te su uzeti iz novinarskih tekstova rađenih na osnovu saopćenja izdatih od sudova i tužilaštava. Naravno, postoji mogućnost da su neke presude ostale izvan ovog istraživanja, prije svega zahvaljujući zapuštenim stranicama pojedinih sudova i tužilaštava, ali to ne može biti znatan broj niti u bilo kojoj mjeri može utjecati na opću sliku. stav.ba