"Halimin put"je i Zahidin put. Prije 1 Godina, 2 Mjeseci
Karma: 69
Počelo snimanje filma prema krajiškoj tragediji: "Halimin put" je i Zahidin put
Zahida i Muharem Fazlić 12 godina tragali za biološkom majkom posinka Emira, koji je u 21 godini likvidiran na Korićanskim stijenama.
U Hrvatskoj je počelo snimanje filma "Halimin put" u režiji Arsena Antona Ostojića, a prema scenariju Feđe Isovića.
- Četvrti dan već snimamo. Za sada je sve uredu, služi nas i vrijeme. Glumci su odlični, pravi profesionalci i zadovoljstvo mi je raditi s njima - kazao nam je jučer reditelj Ostojić.
Startna pozicija za scenarij je ta priča, a onda je Feđa tome dodao dramske situacije koje scenarij čine atraktivnim.
Umrla od tuge
Stvarni akteri ove tragične krajiške priče su Zahida i Muharem Fazlić, mještani kozaračkog Suhog Broda kod Prijedora, koji su punih 12 godina tragali za biološkom majkom posinka Emira (21), koji je 1992. godine likvidiran na Korićanskim stijenama.
Prema riječima reditelja filma, Isović je prema ovoj priči napisao scenarij "Halimim put", ali je dodao neke dramske situacije, koje su ga učinile aktraktivnijim.
O sudbini Zahide i Muharema Fazlić "Dnevni avaz" je pisao u nekoliko navrata te indirektno bio posrednik u dijelu priče u kojoj je prije četiri godine Emirova biološka majka, koja je tada boravila u Zagrebu, nakon brojnih molbi i preklinjanja, konačno radi identifikacije Emirovih posmrtnih ostataka dala svoju krv na DNK analizu.
Nažalost, veliko i toplo srce majke Zahide, heroine koju je posinak Emir, usvojen sa samo šest mjeseci u Banjoj Luci, poznavao kao svoju jedinu i pravu majku, nije izdržalo. Umrla je u maju prošle godine.
Osamdesetdvogodišnji Muharem Fazlić ostao je sam da traga za kostima svog djeteta.
- Teško mi je samom, pogotovo što znam da je moja Zahida umrla od tuge za Emirom. Stalno je plakala gubeći polako nadu da će mu kosti biti pronađene i da će mu bar nišan za života zagrliti. I ja polako gubim vjeru da će moje dijete naći vječni mir, jer nema nijedne njegove kosti - kaže s neskrivenom tugom Muharem.
Sit se isplačem
Dani bez Zahide, koju je ukopao na mezarju u obližnjem Kozarcu, prolaze sporo i tiho. Čuo je da je počelo snimanje filma "Halimin put", no, niko ga o tome nije zvanično obavijestio niti posjetio. A volio bi, ukoliko ga zdravlje i snaga posluže, jednog dana film i pogledati.
- Da sam sjednem tamo u neki red, da sve vidim, a onda da se sit isplačem. Jer, kako bi drugo to sve i mogao preživjeti - kaže kroz suze Muharem.
Emirova sestra
Radi sigurne identifikacije krv je na DNK analizu dala i Emirova sestra koja boravi u Vitezu i koja je, kaže Fazlić, lično zainteresirana da se kosti njenog brata pronađu.
Glumačka podjela
Glavna uloga u filmu pripala je hrvatskoj glumici Almi Prici, a ostalu ekipu čine bh. glumci Miraj Grbić, Marija Omaljev, Emina Muftić, Faketa Salihbegović-Avdagić, Slaven Knezović, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Mustafa Nadarević i Senad Bašić te Armin Omerović i Aldin Tucić.
Film „Halimin put“, scenariste Feđe Isovića i reditelja Arsena Antona Ostojića u produkciji Studija Arkadena
Glavna uloga pripala je hrvatskoj glumici Almi Prici, a ostalu glumačku ekipu čine Miraj Grbić, Marija Omaljev, Emina Muftić, Faketa Salihbegović-Avdagić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Mustafa Nadarević i Senad Bašić“, rekla je Feni vlasnica Agencije "Zona" Anila Gajević.
Naglasila je da je Ostojić proteklih mjeseci u Sarajevu uradio dva kastinga, te kasting za djecu, kada je izabrao glumce i mlađe generacije, među kojima su Armin Omerović i Aldin Tucić.
Film je, kaže Gajević, podržao Hrvatski audiovizuelni centar, te jednim dijelom Fondacija za kinematografiju FBiH.
Scenarij Feđe Isovića je na konkursu Hrvatskog audivizuelnog centra dobio 1.2 miliona KM, dok je Fondacija za kinematografiju Federacije BiH, preko filmske kuće FIST koja je koproducent projekta, ovaj film finansirala sa 50 hiljada KM.
„Halimin put“ je priča o bosanskoj ženi koja se vraća iz izbjeglištva i u potrazi je za ostacima svog usvojenog sina, a put je vodi u potragu za njegovom biološkom majkom.
Snimanje filma, kako se predviđa, trajat će pet sedmica, a završetak se planira do kraja jula.
---------------------
INTERVJU/ARSEN ANTON OSTOJIĆ, HRVATSKI REDITELJ: Snimit ću film o tragediji Bosanke Halime, jer je to istina o svim ženama i majkama koje su proživjele golgotu rata.
U intervjuu za DEPO PORTAL, Ostojić govori o scenariju i pripremama za snimanje, otkriva finansijske detalje filma, te pojašnjava šta ga je privuklo ovoj tragičnoj bh. priči
Razgovarala: Dina GANIBEGOVIĆ
Priča o Halimi, bosanskoj izbjeglici koja traga za kostima svog posvojenog sina, nastala je prije nekoliko godina kao drugi filmski scenarij Feđe Isovića, ali koji spletom niza okolnosti nije doživio svoju realizaciju na velikom platnu. Sve dok se za njega nije zainteresovao hrvatski reditelj Arsen Anton Ostojić, ovdašnjoj publici poznat po filmovima "Ta divna splitska noć" i "Ničiji sin", i projekat predao na konkurs Hrvatskog audiovizelnog centra, na kome je 'Halimin put' 2010. godine podržan sa više od milion maraka.
Bilo je to dovoljno da započnu pripreme za realizaciju još jednog filma o Bosni i bosanskoj tragediji koji se neće snimati u BiH, već najvećim dijelom u Hrvatskoj, i čija prva klapa pada u Baniji krajem ovog mjeseca. Film realizira filmska kuća Arkadena iz Zagreba, dok je koprodukcijski partner projekta produkcija FIST iz Sarajeva.
Šta ga je privuklo ovoj filmskoj priči, kako se i koliko mijenjao scenarij od prve verzije do posljednje, kako je birao uloge, koliko će koštati produkcija, te kako će se kroz hrvatske lokacije dočarati bosanska geografija, u intervjuu za DEPO PORTAL otkriva reditelj filma Arsen Anton Ostojić.
Film "Halimin put" je tipična tragična priča o postratnoj bosanskoj ženi, koja se vraća iz izbjeglištva i traga za kostima svog usvojenog sina. Šta Vas je kao reditelja privuklo ovoj priči?
Ono što me je privuklo ovoj priči je upravo to što nije tipična, što se izdvaja svojom emotivnošću i snagom kakva se rijetko viđa u kinematografijama ovih prostora. Kako ja volim takve “dramatske” priče, tako mi se ona jako dopala od prvog trenutka, prije više godina, kada mi je nažalost pokojni Benjamin Filipović pokazao prvu verziju scenarija.
ALMA PRICA u ulozi HALIME: 'Glumce sam birao audicijom; nastojao sam biti što objektivniji. Svaki izbor je bio za dobrobit filma, te sam jako nastojao da kvalitet i odgovaranje liku kojeg se traži budu jedini kriteriji za izbor. Jako mi je drago i da sam upoznao divnih glumaca u BiH, ali nažalost nije za sve bilo mjesta. Baš mi je danas Alma priznala kako njena baka potiče iz Srebrenice; to naime nisam ni znao, ali je to zanimljiva činjenica'.
Da li ćete se prilikom snimanja filma držati izvornog scenarija Feđe Isovića, koji je napisan prije nekoliko godina, ili je u međuvremenu scenarij doživio neke izmjene i eventualne adaptacije nekim novim situacijama?
Naravno da se držimo izvornog scenarija Feđe Isovića, ali i naravno da je scenarij u međuvremenu doživio više izmjena i adaptacija, nadam se nabolje. Pola sata prije nego sam počeo odgovorati na ova vaša pitanja, rađene su manje izmjene u scenariju. To je normalan proces, a kako sam ja, prema Feđinim riječima, vrlo pedantan, tako je i bilo za očekivati da ću svaku rečenicu i svaku scenu pažljivo izanalizirati. Morate znati da se uvijek može napisati bolje, pa sam zato u neprestanom kontaktu s Feđom, da nađemo bolja rješenja ili bolje rečenice koje će izgovoriti glumci.
Kako gledate na činjenicu da je najveći dio sredstava (oko četiri miliona kuna ili 1.200.000 KM) za jedan bosanski film osigurao Hrvatski audiovizualni centar, dok je Fondacija za kinematografiju Federacije BiH, preko filmske kuće FIST koja je koproducent projekta, ovaj film podržala sa (pre)skromnih 50 hiljada KM?
Dobro pitanje. Hajmo to protumačiti time što vjerovatno Hrvatski audiovizualni centar sada ima nešto malo više novaca nego Fondacija, iako ni u Hrvatskoj ne cvjetaju ruže, vjerujte mi. Projekt je prvo i bio prijavljen na HAVC, kao hrvatska produkcija, tamo u proljeće 2010. godine, a na Fondaciju se mogao prijaviti tek samo kao koprodukcija (što znači i znatno manje novaca), i to prvom prilikom, što znači tek nedavno, kada je i dobio što je dobio. Čini mi se da je čak i to na određeni način čudo, pa sam zahvalan Fondaciji da je u ovakvim teškim vremenima dodijelila makar i to. Mislim da je bilo bitno da i BiH službeno sudjeljuje u filmu, iako je već RTV Federacije BiH ušla u projekt kao partner.
Kako će se još finansirati njegova produkcija i koliki je, okvirno, ukupan budžet filma?
U projekt je ušao i Slovenski audiovizualni centar te RTV Slovenije, kao i Hrvatska radiotelevizija. Sve ove TV kuće daju relativno mala sredstva ili određene usluge; ipak je najveća sredstva dao Hrvatski audiovizualni centar. Okvirni budžet filma je nešto iznad već spomenute cifre.
Kada počinje snimanje i do kada će trajati, odnosno koliko snimajućih dana je predviđeno?
Snimaje počinje krajem ovog mjeseca i trebalo bi trajati 5 tjedana. Ma koliko izgledalo da smo dobili puno novaca, ipak moramo stiskati kaiš i odricati se mnogo toga. Na primjer, bilo bi mnogo bolje kad bismo mogli snimati 6 tjedana, ali jednostavno ne možemo. Nismo mogli niti otići s ekipom u hotel, jer ne možemo to platiti. Zvuči možda čudno, ali je istinito.
Mogu li lokacije na kojima se film snima, a koje su većinom u Hrvatskoj, potpuno dočarati autentičnost bh. prostora?
Moram vam priznati da smo u traženju lokacija obišli čitav Unsko-sanski kanton, jer se film i događa u okolini Bihaća, (a dijelom i u okolini Laktaša, u RS), ali tamo nismo našli niti jednu jedinu potencijalnu lokaciju. Vjerujte mi da su prostoru Banije gdje ćemo mi snimati vrlo autentični, a da ne govorimo da kuće koje smo našli u potpunosti odgovaraju bosanskim. Ipak je ovaj prekogranični prostor u Hrvatskoj sličniji Bosanskoj Krajini, nego neke druge zemlje, zar ne?
Koliko je lik Halime lik bilo koje žene sa prostora nekadašnje zajedničke zemlje koja je prošla golgotu rata i gubitak svojih najbližih?
To ste dobro primjetili; Halima jest Bosanka, ali je ona prvenstveno i majka i supruga, te je kao takva njena borba univerzalna, ne samo za žene s prostora bivše Jugoslavije, nego i za sve žene koje prolaze kroz slične situacije. Mislim da se rijetko nađu tako zanimljivi ženski likovi, poput Halime, pa uzimajući u obzir da su i ostali likovi uglavnom žene, nije pogrešno ustvrditi kako je ovo “ženski” film.
Glavnu ulogu dodijelili ste Almi Prici; možete li nam u kratkim crtama predstaviti glavnu glumačku podjelu u filmu i kako ste odabrali glumce?
Glumce sam birao audicijom: nastojao sam biti što objektivniji. Svaki izbor je bio za dobrobit filma, te sam nastojao da kvalitet i odgovaranje liku kojeg se traži budu jedini kriteriji za izbor. Jako mi je drago i da sam upoznao divnih glumaca u BiH, ali nažalost nije za sve bilo mjesta. Baš mi je danas Alma priznala kako njena baka potiče iz Srebrenice; to naime nisam ni znao, ali je to zanimljiva činjenica. Tu su još Mijo Jurišić, rodom iz Brčkog, Olga Pakalović, Mustafa Nadarević, Senad Bašić, Miraj Grbić, Sarajka Daria Lorenci, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, mladi sarajevski glumac Aldin Tucić, zatim Armin Omerović iz Orašja, itd.
Možemo li, za kraj, predstaviti i glavnu produkcijsku ekipu, odnosno ljude bez kojih ovaj film ne može ugledati svjetlo dana (kamera, scenografija, kostim, muzika, montaža…)?
Snimatelj filma, a ujedno i produkcijski partner je Slobodan Trninić, scenografiju radi Ivo Hušnjak, kostime Branka Tkalčec, muziku komponira Mate Matišić, film montira Dubravko Slunjski. S većinom njih sam već do sada radio na svoja dva prethodna filma – Toj divnoj spitskoj noći i Ničijem sinu.
Možemo li premijeru filma očekivati na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, ili…?
Pokušat ćemo dovršiti film do festivala u Puli, što je u drugoj polovini jula. Nadam se da će nam to i uspjeti. Ako ne, onda se vjerovatno završetak filma može očekivati na jesen.
FEĐA ISOVIĆ, SCENARISTA
Koliko izmjena je pretrpio Vaš scenarij 'Halimin put' od samog nastanka pa do ove finalne verzjie?
Scenario je živa materija i meni je u jednu ruku drago da nije snimljen onda kad sam ja to želio, u prvoj verziji, nego je dočekao svoju desetu verziju. Suštinski, priča je još uvijek ista, ali taj vremenski period omogućava scenaristi da učvrsti dramaturgiju, da uveže stvari malo bolje i da radi na detaljima. Dakle, riječ je o istoj priči, ali ona je dramaturški čvršća.
Kako ste zadovoljni saradnjom sa rediteljem, Arsenom Antonom Ostojićem?
Stvarno se rijetko dešava da čovjek naleti na nekog s kim se tako dobro razumije, kao što se Arsen i ja razumijemo sve vrijeme. Odista je čudnovato kako funkcionišemo i kako na jednak način doživljavamo kako bi ovaj film u završnici ustvari trebao izgledati.
Da li je on imao nekih rediteljskih sugestija prilikom adaptacije scenarija?
Naravno da je imao. Puno smo o tome razgovarali, čak i sad, u ovom trenutku razgovaramo. On je izuzetno pedantna osoba, brine o svakoj riječi koja će biti izgovorena. Puno smo razgovarali i o dijalozima, i o samoj radnji, tako da smo zadnje 3-4 godine vodili intenzivnu diskusiju o samoj priči i mogu reći da smo odlično sarađivali.
Koliko ste zadovoljni izborom glumaca i dodjelom uloga?
Arsen i ja smo dosta razgovarali i o podjeli uloga, tako da sam i tu jako zadovoljan i mislim da je sve na kraju sjajno ispalo.
Planirate li sada, konačno, pustiti scenario 'od sebe' ili će biti još promjena, u hodu?
Neće biti promjena, jer, kao što sam već rekao, Arsen je pedantna osoba i zahtijevao je od mene da scenario bude sređen do najmanjih tančina. Nema namjeru da išta na setu improvizuje, jer su obavljene detaljne pripreme, tako da siguro neće biti nekih promjena. Čak mogu reći da će dijalozi ostati, ako ne potpuno isti, onda u 99 posto isti.
