.

 

 

 

 

 


.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je najveću krizu u postdejtonskoj BiH. Kaže da je svjestan toga, ali i da je na njemu da učini sve da do ove krize dođe. Naime, Izetbegović je održao konferenciju za novinare na kojoj je najavio da će predati zahtjev za reviziju tužbe protiv Srbije pred Haškim tribunalom.

“Revizije će biti. U narednih deset dana sazvaću sve stručnjake, akademsku zajednicu, politički aktivne ljude koji su me već kontaktirali kako bi razgovarali o elementima za reviziju tužbe”, poručio je Izetbegović. 

Ipak, moraćemo priznati da je lider najveće bošnjačke partije u BiH previše dao na značaju sebi i svojim potezima. Ovo što on radi nikako ne može stvoriti najveću krizu u postedjtonskoj BiH, kad ta kriza traje već 20 godina. 

To je hronična kriza kojoj se ne nazire kraj. 

Ono što on radi je samo produžavanje te krize, agonije i tenzija.

Ako se samo osvrnemo na protekle dvije godine vidjećemo barem 20 kriza političkih i međunacionalnih kakve nije vidjela postdejtonska BiH.

 Počevši od inatne proslave Dana Republike Srpske, preko lokalnih izbora, pa do istorijskog referenduma, koji je, sudeći prema političkim izjavama i medijskim natpisima, vodio BiH u novi rat. Svjedočili smo i junsko-julskoj krizi prouzrokovanoj objavljivanjem rezultata popisa, rušenju ustavnog suda BiH, najavama raznih referenduma, majskim protestima i kontraprotestima visokog rizika, presudi Radovanu Karadžiću, burnim deklaracijama političkih partija, razne rezolucije o Srebrenici, napad na Aleksandra Vučića u Potočarima...

Sve su ovo bile situacije koje su u svom nastajanju izgledale kao najkritičnije tačke po BiH od Dejtona. Na kraju, sve su one, nakon što su ispunile svoju svrhu, stavljene ad acta do neke sljedeće prilike.

Revizija tužbe protiv Srbije pred Haškim tribunalom samo je način da se, nakon 9. januara i priče o trećem entitetu, nametne još jedna tema koja bi poslužila ovdašnjim političarima u dnevno-političke svrhe. Još bolje ako se tiče regiona.

Da je Izetbegović pogodio u sridu, pokazuju reakcije srpskih političara, za sada samo u RS.

Tako je predsjednik SDS-a i koalicioni partner Izetbegovića poručio da je lider SDA  otvara jednu vrstu "hladnog političkog rata" u institucijama BiH. 

"On je, kako je rekao, potpuno svjestan da revizijom tužbe može biti prouzrokovana najveća kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovim u potpunosti podsjeća na svog oca Aliju, koji je svojevremeno izjavio da je spreman da žrtvuje mir u BiH. Ako za cilj ima izazivanje krize koja nas može dovesti do jedne vrste intervencionizma u BiH, onda Izetbegović mora biti svjestan da ga tako nešto može `odnijeti` sa političke scene", rekao Govedarica. 

On smatra da je Izetbegović na zalasku političke karijere i da se opredijelio da vodi politiku prošlosti, što bi moglo ponovo da odvede BiH u potpuno nestabilan period.

Da je ovaj posljednji događaj samo pokazatelj konstantne politike stvaranja kriza i napetosti, na čemu počiva i opstaje politički milje BiH, smatra i sociolog sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Slobodan Nagradić

On ironično govori da se Bakir Izetbegović pokazao kao jako iskren političar, rekavši da će podnošenje nove tužbe  protiv Srbije proizvesti neviđenu političku krizu.

“ Lider SDA i bošnjački clan Predsjedništva navija svim srcem i svim sredstvima, koja nisu mala s obzirom da se nalazi na dvije moćne i uticajne funkcije, za tužbu prema Srbiji iako je unaprijed svjestan da će ona proizvesti političku krizu u BiH. Unaprijed je diagnostifikovao stanje i bez obzira na to ona nastavlja dalje. Najgore od svega je što on to ne radi zbog žrtava ili radi pravde već upravo suprotno. Njemu je jedino stalo da u BiH na snazi bude kriza. Ovdje se radi o pokušaju da se izvuče politička dobit za svoju političku opciju”, tvrdi Nagradić.

On objašnjava da je ovakvih primjera bezbroj, te da se oni konstantno nastavljaju jedni na druge. Zbog toga on i zaključuje da dok političari ovako razmišljaju i stvaraju destabilizaciju, nema mira u BiH. 

“Mi smo u stalnoj situaciji nekakvih istorijskih trenutaka i dosad neviđenih kriza. Zato treba biti oprezan oko upotrebe riječi u ovim slučajevima, jer političari će uvijek koristiti termine poput istorijski, katastrofalno i slično. Sve to treba svesti  u realne okvire. Pa, sva BiH nema više od 3,5 miliona stanovniika. Sitan smo mi kusur u nekom globalnom geopolitičkom razračunavanju, ali uprkos tome, države, narodi, a posebno političari i poltičke parije vole da su veći. Vole da se predstavlaju da bez njih nema nekih globalnih rješenja, a ustvari sve što oni rade je dizanje prašine, najviše iz ovih nacionalnih stranaka, koje se na taj način nameću vlastitom biračkom tijelu. Rekao bih da je ove godine neobično rano krenula izborna kampanja iako su izbori tek za 20 mjeseci. Nažalost, ovdje se uvijek vodi više računa kako će ko proći na izborima, nego kako će neke odluke uticati na građane, ekonomski i politički razvoj zemlje. Izgleda da je krupnim ribama samo važno da se ionako mutna voda u Bosni još više zamuti”, poručuje Nagradić.

I Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, smatra da je problem bh. javnog mnjenja činjenica da mi živimo u latentnoj političkoj krizi. 

"Ono što je jako opasno, navikavamo se živjeti takvim nemoralnim životom. To je, prije svega rezultat neodgovornog ponašanja političara u BiH, jer time mi kao građani ne razmišljamo o našim esencijalnim problemima i potrebama, nego se bavimo visokom politikom. Svaki političar, a ja mislim da njih u BiH nema, već samo postoje ljudi koji se bave politikom, ali svaki političar u pravom smislu te riječi, kada donosi odluku, on dobro razmišlja o pozitivnim i negativnim posljedicama tih odluka. Nažalost, mi nemamo odgovorne političare i produkcija kriza je neminovna. Ekonomski, socijalni i drugi pokazatelji su pogubni za BiH i ne treba čuditi zašto se stalno pokušava držati toplim taj režim političke krize u BiH. Nije to samo svojstveno političkom ambijentu BiH, ima toga i u našem susjedstvu. Inače, kada bi imali odgovorne političare i utvrđenu odgovornost kroz ustavne zakone, mnogi od njih se ne bi smjeli ponašati ovako, što oni dobro znaju i ne dopuštaju da do toga dođe, jer bi bili izbrisani sa političke scene", tvrdi Šehić i dodaje da mi nemamo izgrađeno društvo koje bi artikuliralo određene kritičke stvove.

"Ovdje imamo tri etnička društva, što političari jako dobro iskorištavaju, štiteći se iza interesa svojih etničkih grupa koje samo oni mogu predstavljati. Zbog toga, građanski bunt i građanski aktivizam jako teško može postojati u BiH, što je jedan od razloga zašto mi pored ovakvog stanja moramo imati nekog van granica ove države koji će nam trasirati put ka nekoj normalnoj državi. Naši političari nisu sposobni za to, jer su svjesni da svaka promjena koja dovodi do uvođenja pravne države znači njihov politički nestanak", zaključio je Šehić.