.

 

 

 

 

 


.

Komunalna policija u Srebrenici uklonila je u petak, 28. maja, 
plakate s likom osporavanog nobelovca koji negira genocid u Srebrenici Petera Handkea iz centra grada. Plakati su uklonjeni dva sata nakon što ih je Udruženje građana "Istočna alternativa" postavilo u centru Srebrenice, kao dio kampanje za promjenu naziva glavne ulice Maršala Tita u ulicu Petera Handkea. Za Radio Slobodna Evrope (RSE) je potvrđeno da su uklonjeni jer su bili na mjestima na kojima nije dopušteno postavljanje plakata. Ranije je predsjednik "Istočne alternative" Vojin Pavlović za RSE kazao da je odštampano hiljadu plakata koji će biti polijepljeni po gradu.
 
Inicijativu da se glavna ulica Maršala Tita u Srebrenici preimenuje u ulicu Petera Handkea, koji negira genocid u Srebrenici, Istočna alternativa, udruženje registrirano u Bratuncu kod Srebrenice, uputila je Skupštini Opštine Srebrenica koja je u ponedjeljak, 24. maja, odgodila stavljanje inicijative na dnevni red. "Mi ovo lijepimo pred ponedeljak, pred skupštinsko zasjedanje želimo da skrenemo pažnju odbornicima da našu tačku uvrste u dnevni red, odnosno naš zahtjev koji bi glasio da je od današnjeg dana Petar Handke zvanično dobio ulicu u Srebrenici na prijedlog udruženja 'Istočna alternativa'", kazao je za Radio Slobodna Evropa Pavlović.
 
S druge strane, građani Srebrenice smatraju da inicijativa za cilj ima "stvaranje problema među građanima". "To udruženje (Istočna alternativa) nije čak registrovano na području Opštine Srebrenica. Nema nikakva, prava, obaveze, ni osnov da ovdje predlaže, ni bilo šta da radi. Mislim da njihovo djelovanje apsolutno ne treba zavređivati pažnju, ali svakako nadležni organi se trebaju baviti tim da takva udruženja, sa bilo koje strane da dolaze, takve ljude koji ne čine dobro ovom gradu, mogu da stave da budu persona non grata, kao lica, ili kao udruženja", kazao je za RSE Zekerijah Hadžić iz Srebrenice.
 
Mladen Grujičić, načlenik Opštine Srebrenica, za RSE kaže da će se inicijativa uzeti u obzir, ali da "imamo sad i tuk na utuk nekih drugih inicijativa koje su vjerovatno neprihvatljive kao i ova, tako da vjerovatno od tog neće biti ništa". "Ne odlučujem ja, odlučuje Skupština", kazao je Grujičić. "Ja kao načelnik ću reći svoj stav kada budemo o tome razgovarali, a onda se treba postaviti pitanje tim udruženjima koja postavljaju te inicijative da li su oni dobronamjerni, šta oni žele da postignu tim, zašto to rade uvijek pred osjetljive datume, kada žele da uzdrmaju situaciju", naglasio je načelnike Srebrenice. Grujičić je kazao i da bi "Istočna alternativa" ovakve zahtjeve trebala pokretati "u svojoj opštini". Fadila Efendić iz Srebrenice kaže da je inicijativa "najveći bezobrazluk". "Zar negator genocida, zar takva osoba!? On za mene liči na nečovjeka. Čovjek koji veliča laži, koji veliča neistinu. Ako već hoće nobelovca, što ne stave Mešu Selimovića", komentirala je Efendić inicijativu, dodavši da je riječ o provokaciji žrtvama u Srebrenici.
 
Pavlović je i 2019. godine poslao zahtjev rukovodstvu Opštine Srebrenica za pronalaženje i odobravanje lokacije u centru grada gdje bi se, prema njegovoj zamisli, trebala podići spomen-bista Peteru Handkeu, no ovaj zahtjev je odbijen. Predsjednik udruženja Vojin Pavlović za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao je ranije da je "apsurdno da u današnjem vremenu u Srebrenici postoji ulica Maršala Tita, a da jedan nobelovac ne može imati svoju ulicu". Ova inicijativa je posljednja je u nizu prijedloga koje je u ovom gradiću u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH) podnijelo udruženje građana "Istočna alternativa" Republike Srpske (RS), jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta. Vojin Pavlović je član ekstremno desničarske Srpske radikalne stranke dr. Vojislav Šešelj, koja nosi ime haškog osuđenika i vatrenog zagovornika "velike Srbije" tokom ratova devedesetih.
 
Udruženje istog imena djeluje i u susjednoj Srbiji. Udruženje „Istočna alternativa“ stoji i iza postavljanja bilborda u Bratuncu u martu ove godine kojim čestitaju rođendan bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću. Uz Mladića se na bilbordu nalazio i lik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika kojem je, također, čestitan rođendan. Za genocid u Srebrenici pred međunarodnim sudom u Hagu Mladić je prvostepenom presudom osuđen na doživotni zatvor. Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić 2016. godine osuđen je na 40 godina zatvora pred ovim sudom, a sudije su 2019. godine preinačile ovu presudu na doživotni zatvor. Za zločine u i oko Srebrenice do sada je osuđeno ukupno 47 ljudi na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne.
 
U genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, ubijeno je 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka kada je Vojska Republike Srpske zauzela ovaj gradić na istoku zemlje. U Srebrenici i okolnim opštinama do sada su ekshumirane 94 masovne grobnice, a identifikovani su posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava koje su ubile snage Vojske Republike Srpske. Handke i negiranje genocida u Srebrenici
Peter Handke, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, poznat je kao negator genocida u Srebrenici u kojem su jula 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od osam hiljada muškaraca i dječaka u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN).
 
Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona bh. entiteta Federacije BiH, dan nakon što je mu je uručena Nobelova nagrada, Handkea su proglasili nepoželjnom osobom na području ovog kantona. To je uradio i grad Tuzla. Tom prilikom je navedeno, uz ostalo, kako je "Handke u svojim javnim nastupima, u vrijeme agresije na BiH javno podržavao agresorski režim na čelu s ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem, te više puta i pored svih presuda Međunarodnog suda u Haagu negirao zločin genocida u Srebrenici". Dodjelu Nobelove nagrade Handkeu bojkotovale su BiH, Kosovo gdje je, također, proglašen nepoželjnom osobom, Albanija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Turska. Na dan dodjele nagrade, u glavnom gradu Švedske održana su dva protesta, a brojni ratni reporteri koji su izvještavali iz ratova u BiH i na Kosovu su se oglasili na društvenim mrežama, s tekstovima koje su pisali ratnih devedesetih.  (Vijesti.ba / RSE)