Izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije ovaj blok će se, po prvi put, smanjiti. I neće uskoro opet rasti.
Samo nekoliko dana nakon Brexita, Evropska komisija predstavit će novu metodologiju za proširenje Unije koja će otežati pridruživanje novim zemljama, posebno onima na Zapadnom Balkanu.
Nekoliko sedmica nakon toga, Sjeverna Makedonija postat će trideseta članica NATO saveza u onome što se očekuje da će biti posljednji dodatak Savezu na duže vremenske staze.
Ova godina donosi novu eru konsolidacije za obje organizacije u kojoj će žarište biti mnogo više okrenuto prema unutra u potrazi za predvidivom budućnošću.
U početku možda i nećete primjetiti da je Velika Britanija napustila klub. Da, sve će britanske zastave biti skinute sa zgrada institucija EU, britanski diplomati i ministri više neće prisustvovati redovnim sastancima i sjednicama u Vijeću Evrope, a britanski zastupnici će odjaviti iz Evropskog parlamenta.
Ali slobodna trgovina i sloboda kretanja će ostati na snazi do kraja prelaznog perioda 31. decembra 2020. godine.
Velika Britanija će i dalje uplaćivati u budžet EU-a, a prava građana Unije u Britaniji i obratno i dalje će se primjenjivati u ovom periodu. Dakle, sada je počelo odbrojavanje do postizanja još jednog dogovora kojim će se urediti budući odnosi između Velike Britanije i EU.
Za 11 mjeseci, dvije strane moraju postići sporazum o trgovini. Poželjno, sveobuhvatan i ambiciozan, i koji će pokrivati razne oblasti. Zvaničnici EU sumnjaju da je to moguće u tako kratkom vremenskom roku, dok je britanski premijer Boris Johnson isključio bilo kakvo produženje prelaznog perioda nakon 2020. Jedna od prelomnih tačaka bit će ribolovne vode. Očekujte da će izbiti najmanje diplomatski rat, jer će zemlje EU željeti osigurati pristup britanskim vodama bogatim ribom i možda će time staviti London na iskušenje koristeći unosan stalni pristup kontinentalnom sektoru finansijskih usluga. Bilo kako bilo, pregovori Britanije i EU ove godine će oduzeti puno vremena, energije i pažnje.
Britanski izlazak će se, međutim, skoro odmah osjetiti u susjedstvu EU. London je podržavao proširenje Unije i bili su dominantan vanjskopolitički igrač. To je polako prestalo uoči i nakon izglasavanja Brexita 2016. godine, kada su, zbog referenduma i njegovih posljedica, britanski diplomati odbacili sve ostalo i fokusirali se isključivo na odnos s EU.
U vakuumu koji je London ostavio iza sebe, iskoračio je Pariz.
Francuska je sada glavna vanjskopolitička snaga u EU i to je već donijelo posljedice po susjede država članica. Skoro jednostrano odbijanje Pariza da otvore pregovora o pristupanju EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom dobro je dokumentovano, ali direktne posljedice ovog odbijanja bit će jasne 5. februara, kada Evropska komisija objavi svoju ideju revidirane metodologije za proširenje EU.
Pariz se založio za to što će ići na štetu onim državama Zapadnog Balkana koje se nadaju pridruživanju bloku.
Iako sadržaj prijedloga javnosti još nije poznat, već znamo dvije stvari: Evropska komisija učinit će što je više moguće da udovolji Francuskoj i put za članstvo za zemlje kandidate iz jugoistočne Evrope bit će mnogo složeniji i dugotrajniji.
Za zemlje Istočnog partnerstva poput Gruzije, Moldavije i Ukrajine još je gore. Kada EU u martu predstavi ideje za novo Istočno partnerstvo za 2020. godinu, također će uzeti u obzir stajalište Francuske. Kao što se vidi u dva strateška dokumenta, pripremljena u Parizu posljednjih mjeseci, Francuska odbacuje šanse da partnerstvo ikada postane put ka eventualnom članstvu u EU.
Umjesto toga, trebalo bi povećati fokus finansiranje kako bi partneri postali ekološki prihvatljiviji, što je nešto što i političari i građani sigurno pozdravljaju. Ali, nordijski i istočni diplomati iz EU plaše da će to ići na štetu finansiranju iz Unije koje ima za cilj poboljšanje pravosuđa, sigurnosti i diplomatije država partnera.
Stvari se čine malo sretnijim u NATO savezu. Traju svađe o ponašanju Turske, ali to neće rezultirati izbacivanjem Ankare. Osim toga, sredinom februara, zastava Sjeverne Makedonije ponosno će se vijoriti ispred NATO štaba, zajedno sa 29 drugih saveznika. Ali to je to. Zadugo. NATO zvaničnici mogli bi otvoreno pohvaliti Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Ukrajinu, ali privatno odbacuju šanse da se bilo koja od ove tri države uskoro pridruži savezu.
NATO će 2020. godine tako ostati klub od 30 članica kao što će ih sada u EU biti 27. I oba sa previsokom cijenom za potencijalne nove članice.
(Vijesti.ba / RSE)