.

 

 

 

 

 


.

Vremena sigurnih poslova su prošla, ali u Njemačkoj, za razliku od BiH, stalno ih ima. Jedna firma ode u stečaj, druga se otvara i ekonomija unatoč pandemiji funkcionira – priča za Večernji list BiH čovjek iz zapadne Hercegovine koji radi u blizini Stuttgarta. Kaže kako bi mogao živjeti samo od pronalaska radnika za njemačke poslodavce.  “Dugo godina sam vani i upoznao sam brojne i radnike i poslodavce, susreo se s njihovim pričama, pogotovo u pandemiji. Osnove njemačkog jezika Međutim, situacija se normalizira i ako ne bude nekih novih šokova, Njemačka ponovno raste, a to znači nove poslove. Vidim to i po poslodavcima koji su me obećali nagraditi iznosom od 100 do 200 eura za svakog radnika kojeg im dovedem u Njemačku, uz uvjet da poznaje osnove njemačkog jezika i da ima neku kvalifikaciju u branši. Ali mnogi sada nerado idu jer ne znaju što će biti u budućnosti oko koronavirusa”, priča sagovornik Večernjeg.

Kaže nam kako je najviše onih koji poslove nude u građevinarstvu, ali i u ugostiteljstvu. U Njemačkoj je do februara ove godine izgubljeno 120 hiljada radnih mjesta u gastronomiji i ugostiteljstvu, a posredstvom krovne udruge njemačkih ugostitelja i hotelijera spašeno je njih 50 hiljada koji su bili u teškoj situaciji. Sada kako je bitka s pandemijom u punom jeku, sa sve više cijepljenih protiv koronavirusa, ova zemlja se otvara, a ona gospodarstva koja su pala ponovno će se vraćati u fokus. Upravo zbog toga će radnici sa zapadnog Balkana ponovno biti “na meti” njemačkih poduzetnika, a na snazi je ostalo i pravilo da u “obećanu zemlju” sa spomenutog područja može ulaziti 25 hiljada radnika godišnje. To pravilo također omogućuje lakše dobivanje vize i bez znanja njemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija.

Uslov za dobivanje vize je, kako se navodi, da podnositelj zahtjeva dostavi radni ugovor i da to odobri Savezna agencija za rad. Sve ovo moglo bi pridonijeti novom valu odlazaka iz ove zemlje kada pandemija prestane. Uskoro se očekuje nova “ofenziva” Nijemaca na građevinske radnike. To se može zaključiti i iz izjava koje je dao Hermann Schulte-Hiltrop, predstavnik građevinskih udruga u Njemačkoj. Napomenuo je kako će zbog starosti prestati raditi 150 hiljada od 850 hiljada zaposlenih u građevinskoj industriji i da će Njemačkoj trebati “svježa krv”. A ta krv će se tražiti i u BiH. Već ovo ljeto dosta je onih koji se pripremaju za novi početak, a razočarenju je pridonijela i činjenica da BiH svojim građanima nije uspijevala osigurati dovoljno cjepiva, ali i da takvo stanje još traje jer i dalje ovisimo o donacijama.

Rekord po broju prvih izdanih dozvola za boravak u Europskoj uniji za bh. građane postavljen je 2019. kada je za one koji idu u Njemačku izdano 31.765. Strahuje se da dolaze još gora vremena. “Samo u posljednje dvije godine izdano je 125.137 prvih dozvola za bh. građane u EU. Je li napokon vrijeme da shvatimo ozbiljnost ovog problema ili ćemo se svađati oko tema od kojih obični građani nemaju koristi”, kazao je nedavno u analizi ekonomski makroanalitičar Faruk Hadžić. U BiH se, jasno je, iz stanja iščuđavanja pandemiji mora prijeći u stanje rada za dobrobit građana kako ova zemlja ne bi potpuno opustjela.   priča za Večernji list