O ustavnim promjenama mora pregovarati i sa Željkom Komšićem! Lider HDZ-a, Dragan Čović,
vjerovao je da pregovore oko ustavnih promjena može završiti s liderom SDA, Bakirom Izetbegovićem, no državni sekretar SAD-a, Antony Blinken, izričito je u pismu naveo da se Predsjedništvo BiH mora aktivno uključiti i predvoditi pregovore. Mostarska redakcija “Večernjeg lista”, bliska lideru HDZ-a Draganu Čoviću, u namjeri da iskrivi sadržaj pisma kojeg je državni sekretar SAD-a Antony Blinken uputio članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te u namjeri da smisao i sadržaj pisma prilagodi željama i interpretacijama lidera HDZ-a, oštro se okomila i na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Zbog čega? Naime, lider SDA Bakir Izetbegović, čitajući pismo američkog državnog sekeratara i govoreći u medijima o političkom značaju tog pisma ispravno je primjetio ono što doista u samom pismu piše. Izetbegović je, pozivajući se na Blinkenovo pismo i ostavljajući po strani ulogu etničkih lidera ( što je za svaku pohvalu) naglasio ulogu države i predstavnika državnog vrha (Predsjedništva BiH) u ključnim političkim procesima za državu. Liderskim i državničkim rezonom Izetbegović je naglasio važnost poruke da se od Predsjedništva BiH očekuje liderska uloga u pokretanju reformskog procesa s naglaskom na izmjene izbornog zakonodavstva. Izmjena Izbornog zakona mora biti bazirana na izmjeni Ustava – zaključio je Izetbegović.
Međutim, kako se “Večernjaku” nije svidjelo Blinkenovo istivanje uloge Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tako se jednako tom Čovićevom neformalnom glasilu još manje svidjelo Izetbegovićevo apostrofiranje uloge Predsjedništva BiH, temeljem Blinkenovog pisma. Ne treba posebno ni naglašavati da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, glavni razlog zbog čega Čovićevom listu na živce ide Blinkenovo i Izetbegovićevo naglašavanje uloge Predsjedništva BiH. Stoga Čovićev “Večernjak” u očaju pribjegava lažima i manipulacijama, pa tobože primjećuje kako Blinken nijednom riječju nije spomenuo ulogu Predsjedništva BiH, a naročito građansko uređenje. Jednako tako, Blinken ustavne promjene ne postavlja iznad izmjena Izbornog zakona nego ih stavlja u istu važnu ravan kao i sve druge reforme.
Da su u “Večernjaka” kratke noge najbolje svjedoči samo Blinkenovo pismo. Da bi dokazali koliko je neosnovan Večernjakov napad na Izetbegovića koji je čitao onako kako piše, te da bi dokazali kakva muke prožimaju Čovićeve medijske djelatnike, u trenucima dok pokušavaju slagati sve druge, jer su prethodno ostajući vjerni svojoj tradiciji, prvo slagali sebe, citirat ćemo taj dio Blinkenovog pisma.
“Sjedinjene Države vjeruju da bismo se trebali fokusirati na provođenje ograničenih, ali značajnih ustavnih, izbornih reformi, zatime vladavine zakona i ekonomskih reformi kako bismo osigurali prava svih građana u izbornom procesu, poboljšati pravosudni integritet, smanjiti opseg korupcije, poboljšati privredni oporavak i početi vraćati povjerenje građana. To je ostvariv cilj, koji zahtijeva samo političku volju da se postignu potrebni kompromisi. Vaše liderstvo bit će neophodno za ozbiljan, vjerodostojan proces. Sjedinjene Države bit će partner u tom naporu, ali lideri u BiH su ti koji će morati uraditi težak posao”, stoji u Blinkenovom pismu.
Iz pisma je dakle vrlo jasno da je Blinken u središte političkih procesa stavio Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a ne samo i isključivo etničke lidere kako bi to u HDZ-u i “Večernjaku” željeli. Štaviše, Blinken naglašava da će liderstvo Predsjedništva BiH (između ostalih i Komšića) biti neophodno za ozbiljan i vjerodostojan korak u reformama. Stoga je “Večernjakova” primjedba Izetbegoviću potpuno deplasirana i ništa drugo do otužan lelek onih koji plediraju na izostavljanje Predsjedništva BiH iz političke diskusije koja se tiče osnovnih reformskih procesa u Bosni i Hercegovini.
“Večernjakove” laži nisu ostale kratkih nogu samo po tom pitanju, nego i po svim drugim pitanjima kohw su tretirali u tekstu. Za njihovu temeljitu analizu trebalo bi više i vremena i prostora. Tako ćemo ovdje samo još dodati da je “Večernjak” slagao i kada je napisao da Blinken ustavne promjene ne postavlja iznad izmjena Izbornog zakona.U pismu Blinken, hronološki prvo navodi značaj USTAVNIH pa onda IZBORNIH reformi, a ta hronologija u svjetskoj diplomatiji nije nimalo slučajna. Upravo se iza te hronologije krije suštinski poraz politike lidera HDZ-a Dragana Čovića, koji je proteklih godina insistirao na obrnutom procesu, odnosno na separatnoj izmjeni Izbornog zakona (po svojoj želji) te je u više navrata ponavljao da u tome kontekstu izmjene Ustava nisu nužne. Blinken u pismu Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, potpuno suprotno od toga, hronološki prvo navodi USTAVNE reforme, a jasno je da ustavne reforme znače prije svega provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje Čoviću idu u prilog kao što mišomor ide u prilog miševima.
Pa, ipak koliko god se iz mostarske redakcije “Večernjaka” uprezali da iskrive sadržaj i smisao Blinkenovog pisma, i koliko god kako oprženi skakali na konatatacije onih koji su pismo pročitali u jedinom kontekstu u kojem se ono može čitati, ostaje činjenica, da Blinkenova poruka o liderskoj ulozi Predsjedništva BiH, znači da će Dragan Čović, želi li uopće kao politički faktor učestvovati u razgovoru oko pokretanja i sprovođenja reformi, prije ili kasnije morati da proguta žabu i da sjedne za isti stol sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, odnosno sa Predsjedništvom BiH kao integralnim i nezaobilaznim političkim faktorom, kako ga razumijeva i američki državni sekretar.
Jer državni sekretar SAD-a Antony Blinken, nije šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, koji će Dragana Čovića nazivati “šampionom evropskih integracija”, dok pomenuti odbija da u učestvovati u radnu Radne političke grupe pod okriljem i uz podršku EU. Ako je Čović mogao ponižavati Sattlera, sa Blinkenom će to ići dosta teže. Osim ako u “Večernjaku”, ne misle da je Dragan Čović, zapravo Vladimir Putin, a uzimajući u obzir koliko i sebe i druge lažu ni nešto poput toga nije isključeno. (SL.B.)