Vlada FBiH nedavno je objavila nove mjere pomoći za četiri najugroženija sektora. U te svrhe izdvojila je 90 miliona KM,

od čega 10 miliona za pomoć poljoprivredi i prehrambenoj industriji.   Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže da su ove mjere dobre, jer je svaka pomoć poljoprivredi, turizmu, saobraćaju i drugim granama privrede u današnje vrijeme jako dobrodošla.

Bićo: Značajna pomoć Vlade

- Desilo se u stvari ono što smo mi i tražili, bar što se tiče poljoprivrede, da se pomogne izvozno orijentisanim firmama. Od početka pandemije pa do danas Vlada FBiH, resorno ministarstvo, opštine i kantoni - svi se trude da što više para upumpaju u poljoprivredu, tako da smo došli na jedan nivo gdje se proizvodnja povećava - rekao je Bićo za Vijesti.ba.

Međutim, dodaje, tu se javlja jedan nezavršen krug - pojavili su se viškovi roba u određenim proizvodnjama jer se one ne mogu plasirati u našoj zemlji s obzirom da bilježi pad potrošnje.

- Ova je mjera sad dobrodošla da se toga riješi, jer se odnosi na firme koje će to pokušati da izvezu vani. Mi inače imamo skupu proizvodnju, tako da te robe i nisu konkurentne. S ovom mjerom to će se malo ublažiti pa će roba biti dosta konkurentnija. I vjerujem da ćemo se na ovaj način riješiti tih viškova - poručuje Bićo.

U svakom slučaju, nastavlja naš sagovornik, Uredba Vlade FBiH je za pozdraviti jer će značajno pomoći firmama da se riješe nagomilanih viškova roba.

U poljoprivrednom sektoru, dodaje, nijedan radnik nije otpušten. Čak štaviše, sezona je bila takva da su se zbog previše posla morali upošljavati novi.

- Za poljoprivredu je ovo bila dobra godina, tako da su se morali tražiti načini da se ljudi dovedu da rade - naglašava Bićo.

Vlada FBiH odlučila je da maksimalni dozvoljeni iznos finansijske pomoći koji se može dodijeliti jednom korisniku po javnom pozivu ograniči na 700.000 KM. Bićo je mišljenja kako je to sasvim dovoljan iznos.

- Ja lično nisam zagovornik priče da se pare daju nasumice. Ljude u svemu treba limitirati. Neka prvo dokažu šta i koliko su izvezli, a onda neka im plate. Ima ih dosta koji izvoze, pa nek ispune uslove i riješe svoje probleme - konstatuje Bićo.

Kuduzović: Uredba jako dobra

I direktor Poljoprivredne zadruge "AgroDar" iz Cazina Aldin Kuduzović dijeli Bićino mišljenje. Stava je da je donesena Uredba Vlade FBiH jako dobra.

- Ti poticaji za izvoz do 2013. nalazili su se u regularnim poticajima za poljoprivredu i većina zemalja u Evropi, pa i u svijetu ih ima. Drago mi je da se to vratilo, jer da bi jedna firma bila izvoznik poljoprivredne robe, mora jako puno investirati u vrhunsku opremu i certifikat. Hvala Bogu da je Vlada to prepoznala pa je vratila te mjere. Mislim da je to jako dobar potez - kaže Kuduzović za Vijesti.ba.

Pojašnjava da "AgroDar" posluje na području Unsko-sanskog kantona (USK), a proizvodi krastavac kornišon, maline i žitarice.

- Krastavac kornišon i maline radimo u kooperaciji, a ove godine izvoz je bio negdje oko 2.300 tona robe. Inače, malo je poznato, ali naše 2-3 zadruge iz BiH su najveći proizvođači krastavca kornišona u Evropi, pa samim tim i u svijetu. Naša zadruga te proizvode izvozi sto posto za tržište EU, prvenstveno u Njemačku - poručuje Kuduzović.

Naglašava da je "AgroDar" cijelu ovu sezonu radio u punom kapacitetu. Nije bilo otpuštanja radnika, a u jeku pandemije u martu su čak i zaposlena dvojica novih inžinjera.

- Zadruga trenutno broji sedam zaposlenih, a na godišnjem nivou imamo 500-600 kooperanata - napominje Kuduzović.

I on, kao i Bićo, mišljenja je da je 700.000 KM sasvim realan iznos pomoći za jednog korisnika.

- Mislim da je to realno. Ako bi neko dobio više, baš u ovoj godini kad je kriza, bilo bi to i malo nerealno. Ali do 700.000 KM, to je sasvim realna granica. Ne treba ni pretjerivati - zaključio je Kuduzović u razgovoru za Vijesti.ba.     D.K.  (Vijesti.ba)