.

 

 

 

 

 


.

Prema procjenama, očekuje se da će BiH svoje dugove iz SFRJ otplaćivati do 2038. godine  Sporazumom o sukcesiji, države bivše 
Jugoslavije dogovorile su se o podjeli nasljedstva raspoređenom u sedam skupina. No, raspodjela nije išla lako jer je svaka od zainteresiranih strana nastojala iz priče izaći što manje oštećena.  Dugovanja koja se spominju u informaciji Ministarstva finansija BiH, a koja još nisu dogovorena i raspoređena su, između ostalog, dugovanja Libiji iz razdoblja 1975. i 1981 godine, a koja se odnose na kreditna zaduženja za Jugoslovenski naftovod i uvoz nafte. Tu je i dug bivše Jugoslavije po osnovi klirinškog računa s bivšom Čehoslovačkom. Kada je riječ o BiH – jedini za sada konkretan dug je prema advokatskom uredu u Rimu.  Zahtjev ureda zasniva se prema navodnom ugovoru sklopljenim s Ambasadom BiH u Rimu, a u vezi sa zastupanjem pred talijanskim sudovima s ciljem zaštite imovine bivše SFRJ. Po ovom zahtjevu 2004. od Ministarstva vanjskih poslova BiH i Veleposlanstva u Rimu zatražen je ugovor i ko ga je potpisao. 
 
Nema institucionalnog okvira za rješavanje sukcesije Skoro pola duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, uglja i željeza, izgradnju prometnica i željezničkih pruga. No, najupućeniji u ovu problematiku poručuju da BiH od 2002. godine nema institucionalni okvir na nivou Vijeća ministara, tako da je pitanje izvršenja i prava i obveza iz te sukcesije dislocirano od entiteta do kantona, što znatno usporava ostvarivanje sukcesivnih prava BiH.  Prema procjenama, očekuje se da će BiH svoje dugove iz SFRJ otplaćivati do 2038. godine. Kada je riječ o ostalim republikama bivše Jugoslavije,  Srbija će iz budžeta samo u ovom mjesecu isplatiti više od 85 miliona euta starih kredita. Prvo na naplatu dospijeva 75,3 miliona eura kredita i to prema Pariskom klubu povjerilaca, od čega je oko 13 miliona eura kamata.  Potom, 15. septembra dospijeva i kredit od 11 miliona koji je Srbija uzela od Svjetske banke, a koji je isplaćen jutros. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina Srbija se zadužila za ukupno 8,8 milijardi eura.
 
Danas najviše Srbija duguje Pariskom klubu – oko milijardu eura kod koga se kao republika prije četiri decenije zadužila za ukupno četiri milijarde eura. Na drugom mjestu je Svjetska banka (700 miliona eura) odnosno njen ogranak EBRD, koji je u istom periodu odobrio 1,8 milijardi, a kredite Srbija otplaćuje i Kini i Kuvajtu. Srbija, inače, obaveze prema kreditorima iz perioda SFRJ nije otplaćivala od maja 1992. do aprila 2002.
Sporazume o njihovom regulisanju sa Pariskim i Londonskim klubom i sa Svjetskom bankom zaključila je od 2001. do 2005. S druge strane, Hrvatska i Slovenija otplatile su kredite koje su uzimale za vrijeme Tita. Za razliku od BiH Srbija, Hrvatska i Slovenija su svoje obaveze davno riješila. Posljednji dolar Hrvati su Pariskom i Londonskom klubu isplatili prije 11 godina. Hrvatska je Pariskom klubu otplatila posljednju ratu od 192 miliona dolara 2008. godine, a Londonskom klubu ratu od 78 miliona godinu dana kasnije. Susjedi su u cjelosti otplatili i stari dug koji je Hrvatska imala prema Svjetskoj i Evropskoj investicionoj banci  Još odgovorniji u otplati državnih zajmova bili su Slovenci. Posljednju ratu od ukupno 525 miliona dolara oni su isplatili 1995. godine.   D.H./Avaz.ba