.

 

 

 

 

 


.

Kao sastavni dio kulture sjećanja, Institut za istraživanje genocida Kanada kontinuirano svake godine će tražiti od gradonačelnika Prijedora proglašenje 20. 
jula Danom žalosti.   Otvoreno pismo gradonačelniku Prijedora Milenku Đakoviću prenosimo u cijelosti:
 
Gradonačelniku Đakoviću,
 
Tražimo od vas da konačno pokaže minimum ljudskosti i morala i proglasite 20. juli Danom žalosti na području Prijedora  za žrtve, za ubijenu djecu, za ubijene žene koji su sada samo tačke u vremenu i prostoru gdje je zločinačka ruka ostvarila svoje namjere.
 
Dana 20. jula bit će obavljena kolektivna dženaza 86 identificirane prijedorske žrtve. Imate priliku na ovaj sveti dan poslati poruke mira, tolerancije i opomene iz Prijedora, poruku kojom ćete iskazati poštovanje prema žrtvama.
 
Kao što dobro znate općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Negiranje takvog zločina zahtjeva organizovan pristup i podržavanje zločinaca. Ali mi nećemo posustati, genocid nećemo i ne možemo nikad zaboraviti.
 
Ako odustanemo od zajedničke budućnosti Prijedora na bazi istine i pravde,
na bazi priznanja i pokajanja za zločin, odustajemo i od zajedničke budućnosti države Bosne i Hercegovine, što ne smijemo i nećemo to dozvoliti.
 
Mi nastavlja međunarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen-obilježja, kao opomene na strahote genocida. U saradnji sa američkim i kanadskim državnim organima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda i dalje radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih bijelih traka i da se 20. juli trajno proglasi Danom žalosti u gradu Prijedoru. Jer genocid u Prijedoru je krajnje nečovječna radnja, činjena u režiji parainstitucionalnog, velikonacionalističkog  režima u namjeri potčinjavanja, dehumaniziranja i stvaranja nepodnošljivih uslova za život kako bi se što brže i što okrutnije izvršilo etničko čišćenje bošnjačkog i hrvatskog naroda.
 
Trebate znati da istraživači genocida i aktivisti za ljudska prava i slobode neće odustati od borbe za istinu i pravdu sve dotle dok istina ne pobijedi, dok se ne postigne pravda, ne donese trajni mir i ne izgradi prihvatljiva i ljudski snošljiva budućnost za sve građane u Prijedoru. Civilizacijska je obaveza i ljudska potreba dati prilog razvijanju kulture sjećanja na žrtve genocida. Sada imate ponovo priliku za to.
 
Žrtve genocida imaju povijesnu dužnost pamćenja i podsjećanja na genocid, koji je nad njima počinjen. Potomci nosilaca ideologije i politike genocida, kao i potomci izvršioca genocida, imaju historijsku odgovornost da osude ideologiju, politiku i praksu genocida i da zahtijevaju da se u tom procesu najodgovorniji primjereno kazne. Zato trebate konačno omogućiti žrtvama genocida da ostvare svoja prava, a početno pravo za žrtve je priznavanje zločina, pokajanje i traženje oprosta. Zato dajte svoj glas za odbranu prava žrtava jer dok se ne ispoštuje pravedna borba žrtava nema sretnije zajedničke budućnosti Prijedora. Žrtve se ne smiju ponižavati. Vi ste na potezu. Imate šansu da osigurate bolju zajedničku budućnost Prijedora. Prvi, mali korak, u toj boljoj budućnosti koji vi lično možete napraviti je proglašenje 20. jula Danom žalosti u gradu Prijedoru. Time bi za razliku od vaših prethodnika konkretno pokazali da ste za bolju zjedničku prijedorsku budućnost.
 
Prijedorčani čekaju od vas konkretan doprinos da se ponovo obnovi gradska ljepota, srušena od ljudi bez časti.
Genocid u Prijedoru nije historijska tema, ni tema historije. Naprotiv, čitava ljudska posebno evropska, i osobito balkanska budućnost mora biti prinuđena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Mi vjerijemo da će Prijedor ponovo biti slobodan Žrtve genocida u Prijedoru moraju se poštovati, one zaslužuju smiraj i da ih se tretira na dostojanstven način. Zato vas ponovo pozivamo da apelirate na prijedorske Srbe koji znaju gdje su masovne grobnice da to jave institucijama koje pronalaze te grobnice. Podrška je ključna u ovom trenutku da bi nakon toliko godina porodice mogle ukopati voljene na dostojanstven način.
 
Protiv negatora genocida se jedino efikasno može boriti znanjem. Tako smo i naučno dokazali genocid u Prijedoru. To radimo samo zbog istine i pravde, samo zbog kulture pamćenja. Ali ne mrzimo nikoga. Činjenica je da se u Prijedoru desio genocid. Činjenica je da su Bošnjaci bili večinski narod u Prijedoru. Činjenica je da su Bošnjaci i Hrvati takođe vlasnici grada Prijedora. I to vlasništvo se nasljeđuje. Silom se ne dobija, a pogotovo ne genocidom.
 
Institut za istraživanje genocida Kanada će kontinuirano pisati otvorena, javna pisma gradonačelnicima Prijedora sve dok kod njih se ne probudi savjest i tako proglase 20. juli Danom žalosti. Mi se nećemo nikada umoriti od aktivnosti na zaštiti osnovnih ljudskih prava žrtava genocida.
 
(Vijesti.ba)