Slučaj djece koja su prije nekoliko sedmica tokom škole u prirodi boravili na Jahorini a nakon toga većina imala stomačne tegobe uzdrmao je javnost. 

Učenici iz Osnovne škole "Branko Radičević" u Banjoj Luci koristili su smještaj u jednom od hotela na bh. planini, gdje su imali probavne tegobe i povišenu tjelesnu temperaturu. Učenici Osnovne škole "Petar Kočić" iz Prijedora koji su dan ranije na istom mjestu boravili vraćeni su kući zbog istih problema.

Odmah je naložen inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo je li uzrok tegoba kod djece viroza ili trovanje. Također, nadzor i pregled je ponovo izvršen u spornom hotelu, ali i izvanredni sanitarni pregled zaposlenih radnika.

S obzirom da se već nalazimo u periodu visokih temperatura, a meteorolozi najavljuju u narednom periodu povećanje istih, vrlo je važno čuvati hranu na odgovarajućim mjestima.

Topliji dani predstavljaju rizik za hranu među kojima su najčešće sladoledi, piletina, jaja, brza hrana, ali i lubenica, paradajz, salate, voće...

Čuvanje na neodgovarajućim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu trovanja hranom. Ohlađena kvarljiva mesna jela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krompira i tjestenine treba čuvati u odvojenim hladnjacima u kojima se nalaze vrećice s ledom ili boce sa zamrznutom vodom - navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Trovanje hranom može nastati ako se u njoj nalaze patogene bakterije i njihovi toksini ili toksične tvari koje nastaju pod djelovanjem bakterija na namirnice, otrovne hemijske tvari, biljni otrovi, otrovne gljive i izvjesne parazitarne gljivice, otrovne tvari životinjskog porijekla, kao što su izvjesne ribe, školjke, rakovi i insekti, te oštećenje organizma hranom i vodom zagađenom radioaktivnim tvarima, tvrde iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Alimentarne toksoinfekcije nastaju kada ljudi uzimaju hranu zagađenu uslovno štetnim bakterijama koje se u crijevima ljudi raspadaju i oslobađaju otrove sadržane u sebi, pa ti otrovi izazivaju oboljenje.

Te se bolesti nazivaju alimentarnima jer najčešće nastaju konzumiranjem kontaminirane hrane.

Intoksikacije se događaju kada štetne bakterije zagade hranu i u nju luče otrove te tada nastaje ova vrsta oboljenja. Izvori zaraze, najpoznatiji predstavnici ove grupe su stafilokoki koji vrlo često zatruju kolače, kreme i mliječne proizvode.

Hranu mogu inficirati bolesnici i kliconoše, ali mnogo češće kliconoše. Izvor zaraze mogu biti i životinje koje za života mogu biti bolesne i kliconoše, a meso se dovoljno ne kuha, peče ili suši prije upotrebe - ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Dodaju kako je najveći broj alimentarnih intoksikacija prouzročen bakterijama (80 - 90 posto) među kojima su vodeće stafilokoki, Clostridium perfringens i druge klostridije.  Katkada i druge bakterije, odnosno njihovi endotoksini uzrokuju trovanja hranom, a to su salmonele, Escherichia coli, Vibrio cholerae​, Vibrio parahaemolyticus​, Bacillus cereus itd. Vodeći simptomi su, ovisno o uzročniku, mučnina i povraćanje, grčevi u stomaku te akutni proljev uz povišenu tjelesnu temperaturu. Bez obzira na uzroke, simptomi se javljaju pola do 72 sata nakon unosa kontaminirane hrane.  (Hayat.ba)