Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka povreda (ozeblina,
promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod. Kako biste se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka: Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, osim ako to nije prijeko potrebno! Obucite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu! Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama!
Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i disajnih puteva).
Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu. Osobama koje boluju od hroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sistema, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima. U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju. Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje. Pomozite porodici, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.
Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Hladnoća može nepovoljno utjecati na zdravlje i prouzročiti smrzotine koje prvo zahvataju nos, uši i prste. Pravilnim postupanjem i pripremom se mogu spriječiti ili bitno umanjiti posljedice koje te vremenske pojave mogu prouzročiti. Starijima, ali i svim srčanim bolesnicima te oboljelima od plućnih bolesti preporučuje se da ne izlaze u ranojutarnjim i noćnim satima kad su temperature vrlo niske. Vanjski sloj odjeće mora biti nepropusan za vjetar i vlagu. Najbolje je nositi odjeću od vune, polipropilena i svile koji zadržavaju više topline od pamuka.
Nemojte dugo biti na otvorenom: Ako dugo boravite na otvorenom i izloženi ste hladnoći te se pojavi drhtavica, to je znak da se hitno trebate vratiti u zatvoreni prostor. Također, treba izbjegavati sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama.
Topli napici i termostat: Ljekari upozoravaju da se pri uzimanju tekućine posebno preporučuju topli napici te da se izbjegavaju alkohol i kofein. Također, starije osobe s vremenom gube mogućnost osjeta promjena temperatura pa im se osim praćenja vremenske prognoze preporučuje i da imaju termostat u kući.
Budite u kontaktu sa svojim starijima: Starije su osobe sklone oticanju nogu i zimi trebaju paziti na elemente koji im pogoršavaju teškoće. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje. U hladnim mjesecima često treba biti u kontaktu sa starijom osobom koja mora uvijek uza sebe imati osobne podatke, ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona. (SB)