.

 

 

 

 

 


.

Plivanje je omiljena ljetna aktivnost, bilo na bazenu, u rijeci ili na moru. Osim što se tako opuštamo i zabavljamo, činimo i brojne dobre stvari vlastitom tijelu. Voda je osamsto puta gušća od zraka, pa kao takva ima i drugačiji učinak na čitavo naše tijelo. U nastavku donosimo kako plivanje utječe na čitav naš organizam.

1. Koža:  Jedna od najvećih vanjskih promjena koje možemo vidjeti golim okom već i nakon tjedan-dva plivanja jest da nam koža izgleda zategnutije i glađe, bez obzira na dob i prijašnje stanje kože. To se događa zato jer se redovitim plivanjem šire krvne žile, a to utječe na cirkulaciju. Kada se krećemo, tijelo proizvodi toplinu koja se oslobađa na koži, što možemo primijetiti po tome da postajemo crveniji. No jednom kada se tijelo opet rashladi, vidljivo su brojne druge prednosti, u kojima svakako prednjači zaglađena koža. Osim toga, ako u to ubrojimo i komponentu morske soli tijekom plivanja u moru, dobrobiti za kožu se umnožavaju. Primjerice, morska voda će smanjiti probleme s prištićima i utjecati na smanjenje viška masti koje naša koža proizvodi.

2. Mišići:  Tijekom plivanja aktiviraju se mišići čitavog tijela, a kako je već spomenuti otpor vode snažniji nego prilikom aktivnosti na zraku, pomoći će im da se jače oblikuju. Drugim riječima, plivanje je jedna od aktivnosti koja će najbrže potaknuti aktivnost mišića, a kada oni budu aktivniji, posljedično će tijelo sagorijevati više kalorija i potrošiti više nakupljenih masnih naslaga. Zapravo je riječ o treningu vlastitim tijelom uz otpor snage. No nakon što zaplivate po prvi put u sezoni, lako je moguće da ćete iskusiti upalu mišića nakon koje će biti potrebno 24 do 48 sati za njihov potpun oporavak. Želite li preventivno umanjiti bol, napravite kratke vježbe istezanja na suhom, tek toliko da potaknete rad mišića prije nego uđete u hladnu vodu.

3. Pluća:  Odlazak na more i plivanje često se propisuju osobama koje pate od bolesti dišnih putova poput astme. I to nije bez razloga. Naime, tijekom plivanja promijenit će se ritam našeg daha, omogućujući plućima da unose više kisika. S vremenom plivanje može povećati volumen naših pluća odnosno najveću količinu kisika koju možemo unositi. Primjerice, prosječna ženska osoba od 35 godina, koja s se ne bavi posebnom tjelovježbom i ne puši cigarete, unese između 31 i 34 ml/kg/min kisika, a uz redovito plivanje to se povećava na 30 do 44 ml/kg/min, a kod sportaša i znatno više. Time će pluća postati učinkovitija.

4. Srce:  Nakon dvije minute plivanja, tijelo prelazi u aerobni način disanja, zbog čega se ubrzava puls. Srce radi na cirkulaciji oksigenirane krvi, a puls se povećava kako bi učinkovito preusmjerio kisik u mišiće. Samim time i ranije spomenuti mišići dobivaju više kisika, što je još jedan dokaz da plivanje utječe na čitavo tijelo. Želite li pratiti svoju izvedbu plivanja, važan podatak u tome mogu biti upravo otkucaji srca, a to vrlo lako možete napraviti uz neku od aplikacija na (vodootpornim) pametnim satovima.

5. Mozak:  Kako tijekom plivanja dolazi do udisanja više kisika, on i krv koja kola našim žilama, a dolaze i do mozga, pomažu nam da budemo budniji, pripravniji i usredotočeniji. Plivanjem se, osim toga, otpuštaju endorfini, hormoni koji su u našem tijelu zaduženi za onaj dobar osjećaj. Svemu tome idu u prilog i istraživanja. Dr. Chuck Hilman sa Sveučilišta Illionois napravio je snimke mozga prije i nakon lagane šetnje, a vjeruje da se jednako događa i tijekom plivanja. Na snimkama je vidljivo da se tada aktiviraju dijelovi mozga koji su u stanju „mirovanja“ dok i naše tijelo miruje. Sve navedeno više je nego dovoljan razlog da i ovog ljeta plivamo koliko god možemo, bilo na bazenu obližnjoj rijeci ili moru. Dakako, uvijek imajte u vidu vlastitu sigurnost.           Tekst prenosimo sa hrvatskog portala "Zadovoljna".   (SB)