Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorio je da nezaštićena izloženost suncu može dovesti do zloćudnih promjena na koži i savjetuje oprez, posebno u naredna tri mjeseca. Najveća zamka koju nezaštićena izloženost suncu krije je u tome što se posljedice često ne vide odmah, nego kulminiraju i uzrokuju oštećenje stanica kože, od njezina starenja (tzv. fotostarenje) koje se očituje kroz pojavu bora, tamnih mrlja, crvenila, smanjenog tonusa kože, do najteže posljedice dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenju, zloćudnih promjena, karcinoma kože - ističe se saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako navode stručnjaci, učestalost melanoma i drugih vrsta raka kože bilježi rast u posljednjih nekoliko godina, uprkos tome što je to jedini karcinom koji se može otkriti golim okom i dijagnosticirati u ranoj fazi. Zbog čestog izlaganja suncu bez odgovarajuće zaštite, svijetle puti, kao i sve veće upotrebe solarija, stanovništvo Bosne i Hercegovine spada u rizičnu skupinu za oboljenje od malignog melanoma, najtežeg i najagresivnijeg oblika raka kože. Po riječima rukovoditeljice Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u dr. Elme Kuduzović, moto ovogodišnje kampanje borbe protiv raka kože je 'Tvoje ponašanje utiče na tvoj rizik'. Cilj je upozoriti da naš stil života, navike i postupci određuju naš rizik.
- Tradicionalni događaj tokom kojih su građani imali priliku besplatnog pregleda mladeža, bez uputnice, odgođeni su i ove godine zbog pandemije virusa korona - navodi se. Za odgovorno uživanje u suncu, bez posljedica, potrebno je izbjegavati direktno izlaganje suncu u periodu od 11 do 17 sati kad su UV zrake najjače. To je naročito važno za bebe i malu djecu, koje ne bi trebalo izlagati direktnom suncu (trebaju biti u hladu). Neophodno je postepeno se sunčati (prvi dan 15 minuta, postepeno produžavati vrijeme).
Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset puta više zraka, od nepreplanule kože. Krema za sunčanje trebalo bi da ima visok zaštitni faktor (15 za odrasle, 30 i više za djecu te da jednako štiti od UVA i UVB zraka). Kako stručnjaci INZ-a naglašavaju, kremu za sunčanje potrebno je nanijeti u dovoljno debelom sloju, minimalno 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu. Nanošenje treba ponavljati najmanje svaka dva sata, naročito nakon plivanja, vježbanja, brisanja peškirom, znojenja ili dužeg izlaganja suncu.
- Nemojte se zavaravati razmišljanjem da je zaštita od sunca potrebna samo za vrućih i sunčanih dana. Opekotine od sunca mogu se pojaviti čak i za oblačnih dana odnosno u hladnim ili snježnim uvjetima (kremu za sunčanje ne zaboravite upotrebljavati i na skijanju) - ističu. Preporučuju laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima širokog oboda i sunčane naočale sa UVA i UVB filterima za zaštitu očiju, a samopregled kože svake četiri sedmice. Samopregled kože radi se pregledom lica, uključujući nos, usne i oko usta, uši i iza ušiju.
- Provjerite vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Tu će vam od pomoći biti druga osoba, koja će razmaknuti kosu i temeljito pregledati glavu. Pregledajte dlanove, gornji i donji dio dlana, kao i područje između prstiju. Detaljno pregledajte vrat, prsa i cijeli gornji dio tijela. Žene trebaju pregledati područje između i ispod grudi. Podignite ruku da biste provjerili nadlaktice i pazuhe. Pomoću malog ogledala provjerite stražnji dio vrata i leđa. Pregledajte bedra i stražnji dio nogu. Na kraju provjerite stopala i područje između prstiju na nogama - navodi se u preporukama. Iz INZ-a ističu da samopregled kože treba provoditi da bi se ustanovilo ima li novih madeža i mrlja na koži, jesu li stari promijenili veličinu, boju, oblik, da li su asimetrični, imaju li iscjedak ili krvare, kakve su boje u odnosu na druge madeže i mrlje na tijelu, imaju li sjajnu površinu ili izgledaju poput ranice koja ne zarasta. (Vijesti.ba / FENA)
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorio je da nezaštićena izloženost suncu može dovesti do zloćudnih promjena na koži i savjetuje oprez, posebno u naredna tri mjeseca. Najveća zamka koju nezaštićena izloženost suncu krije je u tome što se posljedice često ne vide odmah, nego kulminiraju i uzrokuju oštećenje stanica kože, od njezina starenja (tzv. fotostarenje) koje se očituje kroz pojavu bora, tamnih mrlja, crvenila, smanjenog tonusa kože, do najteže posljedice dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenju, zloćudnih promjena, karcinoma kože - ističe se saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako navode stručnjaci, učestalost melanoma i drugih vrsta raka kože bilježi rast u posljednjih nekoliko godina, uprkos tome što je to jedini karcinom koji se može otkriti golim okom i dijagnosticirati u ranoj fazi. Zbog čestog izlaganja suncu bez odgovarajuće zaštite, svijetle puti, kao i sve veće upotrebe solarija, stanovništvo Bosne i Hercegovine spada u rizičnu skupinu za oboljenje od malignog melanoma, najtežeg i najagresivnijeg oblika raka kože. Po riječima rukovoditeljice Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u dr. Elme Kuduzović, moto ovogodišnje kampanje borbe protiv raka kože je 'Tvoje ponašanje utiče na tvoj rizik'. Cilj je upozoriti da naš stil života, navike i postupci određuju naš rizik.
- Tradicionalni događaj tokom kojih su građani imali priliku besplatnog pregleda mladeža, bez uputnice, odgođeni su i ove godine zbog pandemije virusa korona - navodi se. Za odgovorno uživanje u suncu, bez posljedica, potrebno je izbjegavati direktno izlaganje suncu u periodu od 11 do 17 sati kad su UV zrake najjače. To je naročito važno za bebe i malu djecu, koje ne bi trebalo izlagati direktnom suncu (trebaju biti u hladu). Neophodno je postepeno se sunčati (prvi dan 15 minuta, postepeno produžavati vrijeme).
Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset puta više zraka, od nepreplanule kože. Krema za sunčanje trebalo bi da ima visok zaštitni faktor (15 za odrasle, 30 i više za djecu te da jednako štiti od UVA i UVB zraka). Kako stručnjaci INZ-a naglašavaju, kremu za sunčanje potrebno je nanijeti u dovoljno debelom sloju, minimalno 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu. Nanošenje treba ponavljati najmanje svaka dva sata, naročito nakon plivanja, vježbanja, brisanja peškirom, znojenja ili dužeg izlaganja suncu.
- Nemojte se zavaravati razmišljanjem da je zaštita od sunca potrebna samo za vrućih i sunčanih dana. Opekotine od sunca mogu se pojaviti čak i za oblačnih dana odnosno u hladnim ili snježnim uvjetima (kremu za sunčanje ne zaboravite upotrebljavati i na skijanju) - ističu. Preporučuju laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima širokog oboda i sunčane naočale sa UVA i UVB filterima za zaštitu očiju, a samopregled kože svake četiri sedmice. Samopregled kože radi se pregledom lica, uključujući nos, usne i oko usta, uši i iza ušiju.
- Provjerite vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Tu će vam od pomoći biti druga osoba, koja će razmaknuti kosu i temeljito pregledati glavu. Pregledajte dlanove, gornji i donji dio dlana, kao i područje između prstiju. Detaljno pregledajte vrat, prsa i cijeli gornji dio tijela. Žene trebaju pregledati područje između i ispod grudi. Podignite ruku da biste provjerili nadlaktice i pazuhe. Pomoću malog ogledala provjerite stražnji dio vrata i leđa. Pregledajte bedra i stražnji dio nogu. Na kraju provjerite stopala i područje između prstiju na nogama - navodi se u preporukama. Iz INZ-a ističu da samopregled kože treba provoditi da bi se ustanovilo ima li novih madeža i mrlja na koži, jesu li stari promijenili veličinu, boju, oblik, da li su asimetrični, imaju li iscjedak ili krvare, kakve su boje u odnosu na druge madeže i mrlje na tijelu, imaju li sjajnu površinu ili izgledaju poput ranice koja ne zarasta. (Vijesti.ba / FENA)