Pedijatar prof. dr. Lutvo Sporišević upozorava da, 

ako se ne poveća broj djece koja su primila cjepivo prema Programu obaveznog cijepljenja, u skorijoj budućnosti može se očekivati epidemija vakcinopreventabilnih bolesti u Federaciji BiH.         Generalno govoreći, svuda u svijetu, pandemija bolesti COVID-19 dovela je do pada procijepljenosti u primovakcinaciji i revakcinaciji. Podaci sa kojima raspolažem pokazuju značajno nizak cijepni obuhvat skoro svih cjepiva u primovakcinaciji i revakcinaciji diljem FBiH - naglasio je u razgovoru za Fenu. Kako kaže, svako odgađanje ili odbijanje cijepljenja, uvažavajući medicinski opravdane razloge, dovodi do neprimjerene procijepljenosti. To, kako je istaknuo, može uzrokovati pojavu vakcinopreventabilnih bolesti kod necijepljenjih pojedinaca, a neprimjeren kolektivni imunitet do masovne pojave vakcinopreventabilnih bolesti koje mogu imati ozbiljne komplikacije, čak i smrtni ishod.

- U skladu s članom 24. Konvencije o pravima djeteta, pravo na cijepljenje smatra se pravom djeteta na zdravstvenu zaštitu jer postoje nesumnjivi medicinski dokazi da korist od cijepljenja djeteta nadmašuje rizike od cijepljenja - naglasio je. Svjestan je da se na otežano provođenje rutinske imunizacije djece umnogome odražava aktualna situacija uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19, zabrinutost roditelja i na pomisao da idu u zdravstvene ustanove, ali i nedostatan broj zdravstvenih profesionalaca koji realiziraju imunizaciju.

- Do poteškoća u provedbi rutinske imunizacije djece došlo je početkom 2020. godine širom svijeta, pa i u FBiH. Nakon preporuka Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo FBiH, početkom petog mjeseca iste godine nastavljeno je sa imunizacijom, u skladu s Kalendarom obavezne imunizacije u FBiH - ističe. U FBiH obavezna je imunizacija protiv (vakcinopreventabilnih bolesti) tuberkuloze (TbC), hepatitisa B (HBV), dječije paralize, difterije, hripavca/velikog kašlja, bolesti uzrokovanih Heamophilus influenzae tip b (IPV-DTaP-Hib), ospica/krzamka, rubeole i zaušnjaka (MRP).

Sumarno govoreći, prema Kalendaru obavezne imunizacije u FBiH za 2021. godinu, djeca od rođenja do 18. godine trebaju primiti (u skladu sa dobi) pravovremeno cjepiva na rođenju (BCG i Hep B1), prvi mjesec života (HepB2), dva mjeseca (IPV-DTaP-Hib1), četiri mjeseca (IPV-DTaP-Hib 2), šest mjeseci (IPV-DTaP-Hib3+HBV3), navršenih 12 mjeseci života (MRP1), druga godina (IPV-DTaP-Hib 4 ), peta godina (IPV-DTaP 5), šesta godina (MRP 2) i završni razred osnovne škole (dT cjepivo). Uputno bi, kaže, bilo uvesti nova cjepiva u Program obavezne imunizacije u FBiH (npr. cjepivo protiv pneumokokne bolesti, cjepivo protiv humanog papilomavirusa), intenzivirati imunizaciju djece i trudnica protiv influenze.

- U slučaju neprimjerene procijepljenosti djeteta potrebno je što prije nadoknaditi propuštena cjepiva tj. primijeniti Protokol nadoknadnog cijepljenja koji će biti fokusiran na dob djeteta, broj doza cjepiva, preporučen razmak/kombiniranje pojedinih inaktiviranih i atenuiranih cjepiva. U najvećem broju slučajeva, tim pristupom moguće je dostići primjeran cijepni status. Ali, ako dijete ima više od sedam godina, neka cjepiva se ne mogu dati (DTaP). Imunizacija je cjeloživotna preventivna aktivnost s dugoročnim blagodatima za zdravlje, bitno je da svaki pojedinac (od dječije do treće životne dobi) ima primjeran cijepni status - naglasio je. Upitan za trenutno najučestalije bolesti kod djece prof.dr. Sporišević ističe da podaci s kojima raspolaže ukazuju da infekcija novim virusom korona nema značajnog utjecaja na uobičajenu statistiku o morbiditetu (broj oboljelih) u dječijoj dobi, u odnosu na period prije pandemije bolesti COVID-19.

- Hipotetički će se, nakon završetka pandemije bolesti COVID-19, moći egzaktnije utvrditi utjecaj infekcije sa SARS-COV-2 na pojavu pretilosti što je vezano za smanjenu tjelesnu aktivnost djece, izraženije sjedilačke navike, kao i utjecaj na mentalno zdravlje i eventualno druga patološka stanja u djece i mladih. Uredan rast i razvoj djece uključuje primjerene životne stilove, prema relevantnim pedijatrijskim smjernicima - naglasio je. Profesor dr. Sporišević kaže za cjepivo da je odličan "trener imunog sistema" tj. izgrađuje i osnažuje otpornost djece te se neutemeljeno smatra da će davanje tri ili više cjepiva istovremeno (uključeno u nacionalne programe imunizacije u svijetu) "opteretiti" imuni sistem djeteta.

- Odgađanje ili izostanak cijepljenja kod djece može dovesti do ozbiljnih patoloških promjena na organima koje mogu limitirati rast i razvoj djeteta, dovesti do ozbiljnih komplikacija (gluhoća, sljepoća, poremećaj mentalnog zdravlja, ciroza jetre) - upozorio je. Stoga, kako je naglasio, bitno je realizirati imunizaciju djece koja imaju bronhijalnu astmu, prirođena srčana oboljenja, šećernu bolest, bubrežna i druga oboljenja hroničnog toka, uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije za cijepljenje, jer vakcinopreventabilne bolesti kod te skupine djece mogu imati težak tok sa ozbiljnim komplikacijama. Profesor Sporišević koristi i ovu priliku da naglasi da je cijepljenje, medicinski dokazano, najuspješnija i sigurna intervencija suvremene medicine koja se u našoj državi koristi više od pedeset godina i dovela je gotovo do nestanka nekih zaraznih bolesti i dramatičnog pada broja oboljelih od mnogih zaraznih bolesti.

- Roditelji i staratelji trebaju imati povjerenje u liječnike koji brinu o zdravstvenom stanju njihove djece i dat će im bitne stručne informacije o imunizaciji. Sva cjepiva u FBiH su prestižnog kvaliteta, kao i u svijetu, prošla su rigorozne kriterije sigurnosti i kvalitete - kazao je. Po njegovom mišljenju, ako nema medicinski opravdanih kontraindikacija („dijete nije prohodalo”, „nije progovorilo“,“ima alergiju na jaja“ i slično - nije medicinski opravdan razlog za necijepljenje) nema razloga da se prolongira davanje cjepiva, u skladu s aktualnim nacionalnim kalendarom imunizacije.

- U očekivanju cjepiva protiv bolesti COVID-19 (trenutno završna klinička istraživanja za djecu 12-15/17 godina, a u perspektivi 6 mjeseci -12 godina) zaštita djece od zaraze novim virusom korona temelji se na provođenju uobičajenih mjera zaštite (često i temeljito pranje ruku, izbjegavanje dodira očiju, nosa i usta, nošenje zaštitne maske kod starije djece, izbjegavanje masovnih okupljanja, provjetravanje prostorija, redovito čišćenje i dezinfekcija radnih površina, predmeta). To treba striktno primjenjivati i u predškolskim i školskim ustanovama - savjetovao je. U cilju osnaživanja otpornosti organizma, djeca trebaju konzumirati kvalitativno-kvantitativno izbalansiranu hranu fokusiranu na voće, povrće, cjelovite žitarice, meso peradi, nemasno meso, ribu, malomasno mlijeko (nakon druge godine života) i fermentirane mliječne proizvode uz redoviti tjelesnu aktivnost, uvažavajući navedene mjere zaštite.

- Djeca, ukućani i osoblje koje radi sa djecom (a imaju povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj i druge simptome) trebaju ostati kući, konsultovati nadležnog liječnika koji će im dati adekvatne savjete u kontekstu toga - istaknuo je. Upitan za učestalost obolijevanja djece od virusa korona, prof. dr. Sporišević kaže da je, prema podacima američkog CDC-a, učestalost laboratorijski potvrđenih slučajeva SARS-CoV-2 u SAD-u kod djece mlađe od 18 godina bila 12-14 posto.

Kaže da ne raspolaže relevantnim podacima o broju laboratorijski potvrđenih slučajeva SARS-COV-2 u djece u bh. entitetu FBiH. Zbog toga, kaže, nije moguće uraditi niti usporedbu sa stanjem u toj oblasti u regiji i širem području. Recentni podaci potvrđuju da je, kako je kazao, i dalje trend asimptomatskih infekcija i blagih formi bolesti COVID-19 u djece u odnosu na odrasle, iako određeni broj djece može imati teške forme bolesti COVID-19 koji zahtijeva bolničko liječenje.

- Kod određenog broja djece, bez poznatih riziko faktora, koja su prebolovala bolest COVID-19 ili su imali asimptomatsku infekciju sa SARS-COV-2, nakon nekoliko sedmica ili mjeseci može se javiti post-COVID sindrom karakterizan produženom povišenom tjelesnom temperaturom, zamaranjem, poremećajem pamćenja i koncentracije i multisistemskim upalnim sindromom (zahvaćenost kože, sluznica, pluća, srca, bubrega ili probavnih organa) - istaknuo je. Kako je kazao, najveći broj djece koja i budu zaražena novim virusom korona najčešće ne razvije simptome ili razviju blage ili umjerene simptome povezane s bolesti COVID-19.

- Hipotetički svi dobni uzrasti mogu imati ulogu u prijenosu novog virusa korona, ali se smatra da predškolska djeca imaju manju ulogu u prijenosu u odnosu na školsku djecu i odrasle osobe - kazao je. Po njegovim riječima, određena istraživanja ukazuju da predškolska djeca dobiju infekciju novim virusom korona od ukućana i drugih osoba koje su inficirane sa SARS-COV-2. Kod školske djece značaja ima prijenos od druge djece, inficirane novim virusom korona, što je potencirano kod masovnih okupljanja školske djece i u slučajevima nedovoljnog prakticiranja individualnih mjera zaštite prijenosa novog virusa korona. To ukazuje da će skorašnja primjena cjepiva protiv bolesti COVID-19, u dobi od 12 do 15/17 godina, spriječiti/smanjiti obolijevanje od bolesti COVID-19 i širenje SARS-COV-2. Ne sumnjamo da će primjena cjepiva protiv bolesti COVID-19 imati značajnu ulogu i kod predškolske djece - naglasio je.

Specijalista pedijatar prof.dr. Sporišević kaže i to, što već odavno slušamo ali je korisno iznova isticati, da masovno cjepljenje odraslih protiv bolesti COVID-19, prema nacionalnim smjernicama, ima značajnu ulogu u prestanku pandemije i kontroli širenje novog virusa korona.  Cijepljenje (vakcinacija) predstavlja najuspješniju, sigurnu i jeftinu preventivnu medicinsku aktivnost kojom je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom. Zahvaljujući cjepljenju, svake godine 2-3 miliona ljudi, bude spašeno smrti od difterije, ospica/krzamka, tetanusa, hripavca/velikog kašlja i influence.

Za vakcinopreventabilne bolesti (difterija, ospice, tetanus, dječija paraliza i dr.) nema efikasnog lijeka, isključivo se sprječavaju cijepljenjem. Time se sprječavaju/smanjuju ozbiljne komplikacije tih bolesti (upale pluća, oštećenje mozga, gluhoća, sljepoća, oštećenje jetre, spontani pobačaji, zloćudni tumori). Masovno cijepljenje omogućilo je eradikaciju (iskorjenjivanje) velikih boginja, eliminaciju dječije paralize i difterije, značajni manji pobol od ostalih zaraznih bolesti, bolje odrastanje djece, smanjenje ljudskih patnji, bolju kvalitetu života, znatno manju primjenu antibiotika i duži život. (Vijesti.ba / FENA)