.

 

 

 

 

 


.

Ovdje pretežno umiru stariji i lica koja su ranije oboljela, ali u posljednje vrijeme vidimo i mnogo mladih, 

zdravih ljudi čija je plućna slika ozbiljna i izuzetno kritična.  Iako se u javnosti na početku moglo pročitati da je virus korona još samo jedna u nizu sezonskih gripa, brzina širenja i znatan broj smrtnih slučajeva ubrzo su to demantirali. Najteže pogođena evropska zemlja zasad je Italija, u kojoj je, prema zvaničnim podacima, do trenutka pisanja ovog teksta (nedjelja, 15. mart) od posljedica zaraze virusom preminulo čak 1.809 građana.

Uz Lombardiju, najpogođenija regija u Italiji jeste Veneto. Upravo u tom dijelu ove zemlje živi znatan broj naših iseljenika. Među njima je i mlada doktorica Mersiha Pilav-Fazlagić, koja je, s obzirom na svoju profesiju, trenutno na prvoj liniji odbrane od korone. Iako iscrpljena, odlučila je da svoju priču s “fronta” podijeli s čitaocima Stava.

“Nakon Agresije na Bosnu i Hercegovinu, doselila sam se s porodicom u Italiju, gdje sam diplomirala medicinu i hirurgiju 2017. godine. Trenutno živim i radim u Veroni, na hitnoj i urgentnoj medicini u jednoj od dviju gradskih bolnica ovog lijepog grada. Tu polažem drugu godinu specijalizacije urgentne medicine. Zato sam imala priliku biti na prvoj liniji odbrane od virusa korona. Sadašnja situacija je nevjerovatna, nisam mogla očekivati ovako nešto početkom januara, kada je ovaj virus izgledao kao još jedna manja epidemija stigla s Dalekog istoka. Kad se približavala nama u Italiji, mislila sam da je tek nešto malo ozbiljnije od sezonske gripe, međutim, uvjerila sam se u suprotno.

Nisam po naravi paničar, nije apokalipsa u pitanju, već jedna velika lekcija sanitarskom sistemu i društvu. Sve se može za tren iz korijena promijeniti, moramo biti spremni. U Veronu (regija Veneto) je virus stigao više od sedmicu dana nakon što je počela epidemija u Lombardiji, pograničnoj regiji. Nažalost, nismo to vrijeme iskoristili da se pripremimo s osobljem i, što je najvažnije, s prostorijama, pa je sada svaki dan, za nas koji radimo u hitnoj, borba da pronađemo mjesto u bolnici, jer pristiže sve više pacijenata u sve lošijem stanju”, priča Pilav-Fazlagić.

Prema njenim riječima, razlog brzog širenja virusa jeste nepridržavanje preporuka nadležnih vlasti u pogledu restrikcija kretanja koje su izdane na početku, prije nego što je proglašena pandemija. Kako kaže, opušten i potcjenjivački stav doprinio je širenju virusa u Italiji.

“Prošle nedjelje izašao je novi zakon, koji striktno smanjuje slobodu kretanja građanima, čemu je društvo na početku davalo veoma malo pažnje, narod se i dalje okupljao jer nije navikao da žrtvuje svoju slobodu za nešto što ga nije bilo još direktno pogodilo. Ista priča za vakcine: ‘Niko meni ne može reći šta ja moram uraditi, ja znam najbolje’ itd. Rezultat takvog ponašanja uzrokovao je širenje virusa po cijeloj Italiji, više ne postoji ograničena crvena zona, sada je čitava zemlja u karanteni. Nakon što su se počele dijeliti prve kazne i nakon što je broj mrtvih prešao hiljadu, većina se radnji zatvorila i napokon su se gradovi počeli prazniti. To nam daje nadu da za dvije tri sedmice možda možemo očekivati opadanje broja oboljelih i mrtvih.

Dvije sedmice su vrijeme inkubacije ovog virusa, znači tek kada svi koji su se zarazili počnu biti simptomatični i, nadamo se, prebole virus, imat ćemo konačan broj oboljelih, mrtvih, preživjelih i vidjet ćemo kraj epidemije vjerovatno krajem aprila. Problem ove infekcije jeste to što mnogo pacijenata treba na intenzivnu njegu, a tu ima najmanje mjesta u bolnicama, pa sada gledamo kako da omogućimo bolje uvjete u njezi i u ostalim odjeljenjima”, ističe ona.

Doktorica Pilav-Fazlagić apelira na sve građane Bosne i Hercegovine da ovu situaciju shvate izuzetno ozbiljno i da se pridržavaju uputa kriznog štaba jer se samo odgovornim ponašanjem mogu spriječiti razmjere pandemije kakve su zadesile Italiju.

“Čim sam vidjela prve slučajeve u Italiji, prestala sam se kretati, skoro mjesec nisam bila kod familije, šanse da prenesem virus nisu male i prevencija je jedini način da zaštitim svoje voljene. Jedini koji riskira sa mnom jeste moj suprug, ali on je svjesno pristao na rizik i isto tako se stavio u karantenu. Moja dnevna rutina postali su posao, posesivno čišćenje stana, učenje novosti u vezi s koronom i slično. Jedina pozitivna stvar jeste ogromna saradnja između italijanskih regija – svi smo se ujedinili.

Kolege iz Lombardije otpočetka nam prikazuju njihove probleme, njihova rješenja, jer su znali šta nas čeka. Očekujemo isto tako da mnogo toga naučimo od kolega koji su nam došli iz Kine. Već smo mnogo dokumenata preveli na italijanski, ako zatreba, rado ću i na bosanski prevesti sve protokole. Što se prije uspostavi jasna organizacija, manje će biti negativnih posljedica. Ovdje pretežno umiru stariji i lica koja su ranije oboljela, ali u posljednje vrijeme vidimo i mnogo mladih, zdravih ljudi čija je plućna slika ozbiljna i izuzetno kritična.

Poruka ljudima u Bosni i Hercegovini jeste da prate uputstva nadležnih, da se što manje kreću i onda dok nema mnogo slučajeva, jer kad počnu pristizati prvi pacijenti, epidemija je tu i već je kasno za određene stvari. Zbog toga je bitno poštovati zakon i tako zaštititi sebe, ali i druge. Moramo biti svjesni da ‘biti kod kuće znači stvarno biti u njoj’, ne ići na kahvu kod porodice, kod komšinice, znači potpunu izolaciju! Jedino tako možemo spriječiti širenje ovakvog virusa.

U hitnu ići samo ako su simptomi jaki, ako temperatura ne spada nakon uzimanja Paracetamola, ako disanje postaje teško, ako primijetimo na sebi da to nije obična gripa itd. Svi ostali trebaju ostati na toplom, mirovati dok ne prođe. Samo na ovaj način dokazujemo da smo ozbiljno društvo i da nam je stalo do kolektivnog zdravlja. Paziti na svoju zajednicu dio je i patriotskih dužnosti. Kada je riječ o maskama, ostavite ih onim kojima trebaju, a to su osobe sa slabim imunitetom i one u trećoj životnoj dobi. Iskreno se nadam da će ljudi u Bosni i Hercegovini biti odgovorni i slušati sve upute koje dobijaju od nadležnih”, rekla je Pilav-Fazlagić. stav.ba