Ukrajina i Moldavija sada su službeno zemlje kandidati za EU.

Ali, EU im zapravo nije ništa obećala dok istovremeno nastavlja maksimalno frustrirati Zapadni Balkan, piše njemački magazin Spiegel o sinoćnjim zaključcima Evropskog vijeća. 

Lideri Evropske unije nisu se mogli dovoljno nahvaliti. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je rekao da je njihova jednoglasna odluka da Ukrajinu i Moldaviju odrede kandidatima za EU bila "snažan signal odlučnosti". Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila je o "historijskoj odluci" u "suočenju s ruskom agresijom". Francuski predsjednik Emmanuel Macron je bio oduševljen: EU se pokazala kao "snažna i ujedinjena".

Međutim, ove plemenite riječi teško mogu sakriti činjenicu kako EU nije učinila ništa više od toga osim da je Ukrajini i Moldaviji ponudila nejasne izglede za pristupanje u dalekoj budućnosti. Osim toga, radost zbog ovog koraka bila je zasjenjena ogromnom frustracijom na Zapadnom Balkanu koju je ta odluka izazvala, piše njemački "Spiegel". 

Austrija se predstavila kao predvodnik za Balkan

U četvrtak navečer vodila se neočekivano duga rasprava o formulaciji statusa kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju te Zapadni Balkan.

Austrija je, zajedno sa Slovenijom, insistirala da i Bosna i Hercegovina ima perspektivu statusa kandidata i promptno proširila vijest među prisutnim novinarima. Očigledno je za Austriju bilo važno djelovati kao predvodnik za Balkan. Za isto su, tvrde diplomate, bile i Hrvatska, Mađarska i Grčka, dok su Nizozemska, Belgija i Skandinavci bili prilično skeptični. 

Na kraju su njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i italijanski premijer Mario Draghi predložili uspješan kompromis. Rezultat: Ukrajina i Moldavija dobivaju status kandidata bez ikakvih preduslova. Bosna i Hercegovina rangirana je otprilike jedan korak iza: EU joj je pristala dati status kandidata pod uslovom da ispuni niz preduslova.

Međutim, prema dokumentima samita, Ukrajina i Moldavija sada također moraju provesti reforme ako žele postići bilo kakav napredak na svom putu prema EU. Ako ih provedu, stvarni pregovori o pristupanju neće početi automatski. Naprotiv, države EU žele prvo "odlučiti o daljnjim koracima".

Evropska unija stoga zadržava otvorenim sve opcije za produženje procesa pristupanja. Ukrajini i Moldaviji, dakle, ne garantuje ništa.

Hoće li EU razočarati i Ukrajinu?

Ovisno o tome koliko godina će trajati daljnji proces pristupanja EU, to bi moglo uzrokovati mamurluk u Ukrajini i Moldaviji koji dugo prevladava na Zapadnom Balkanu, a od četvrtka je još gori.

Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora i Kosovo takmiče se za članstvo u EU dugi niz godina - da bi sada vidjeli Ukrajinu i Moldaviju kako prijete da će ih prestići brzim tempom.

To je jedan od razloga zašto je šefovima država i vlada šest zemalja dopušteno govoriti u Bruxellesu neposredno prije samita EU. No, ako je susret s njihovim kolegama iz 27 zemalja EU bio zamišljen kao svojevrsna utjeha, pošao je užasno po zlu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije samita je izjavio da od njega ne očekuje "ništa". Albanija je upozorila Ukrajince da nemaju "iluzija" uprkos očekivanom odobrenju statusa kandidata. 

Lideri EU-a su potom gotovo četiri sata razgovarali s predstavnicima Zapadnog Balkana, da bi oni na kraju izašli praznih ruku. Otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i dalje je blokirano, a spor sa Srbijom oko provedbe sankcija EU protiv Rusije ostaje neriješen. Čak nije bila organizirana ni zajednička konferencija za novinare, koja je otkazana zbog vremenskog ograničenja.

Premijer Albanije Edi Rama požalio se da je "sramota" da Bugarska kao zemlja NATO-a uzima za taoce dvije druge zemlje NATO-a, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, "usred vrućeg rata u Europi". I ostatak EU također posmatra razvoj događaja "u svojoj nemoći".

Sa druge strane, bosanskohercegovački predsjednik Šefik Džaferović bio je uznemiren što je Ukrajina u žurbi dobila status kandidata na koji njegova zemlja, koja je devedesetih godina također bila pogođena ratom, već godinama čeka. "Sve što Ukrajina danas trpi, trpjeli smo i mi", kazao je Džaferović.

Bugarska nastavlja blokirati

Neposredno prije sastanka, kancelar Scholz je rekao da EU želi "napredak" kako bi zemlje zapadnog Balkana imale "realne izglede za pristupanje". Evropska komisija također već duže vrijeme smatra da su ispunjeni svi preduslovi za pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Ali vlada u Sofiji je protiv toga: Sjeverna Makedonija prvo mora priznati bugarske korijene u jeziku i historiji svoje zemlje i zagarantovati bugarskoj manjini više prava.

Kada je premijer Bugarske Kiril Petkov nedavno nagovijestio da bi po tom pitanju mogao napraviti ustupke susjednoj državi, nacionalistička stranka Slavija Trifonova napustila je njegovu vladu. Nekoliko dana prije samita EU vladi Kirila Petkov je u parlamentu izglasano nepovjerenje, a propali su svi pokušaji da se problem riješi prije sastanka.

Za EU, samit je još jednom postavio pitanje koje se iznova postavlja otkako je osnovan prije više od 60 godina. Može li EU prihvatiti nove članove i ostati sposobna za djelovanje? U Bruxellesu već ima mnogo onih koji misle da je klub od 27 država članica prevelik i glomazan.

"Ne moraju svi u Europi živjeti u istoj kući"

Francuski predsjednik je dugo bio mišljenja da je Europi potrebna "nova politička struktura", što je i objasnio svojim kolegama tokom večere. Zajednica je u "trajnoj napetosti" između svoje geopolitičke zadaće da djeluje kao regulatorna sila u svom susjedstvu, na primjer na Balkanu, i istovremeno promovira produbljivanje svojih političkih struktura, naprimjer u finansijskoj i ekonomskoj politici.

Macron stoga ima na umu "novu političku zajednicu" koja bi trebala "zasladiti" vrijeme čekanja kandidata za pristupanje. Na primjer, kroz pojačanu saradnju s EU-om u pojedinačnim političkim pitanjima kao što su energija, odbrana ili infrastruktura. Predsjednik Francuske još nije u mogućnosti da konkretnije objasni svoj plan, ali je za svoju publiku imao spremnu lijepu ilustraciju. "Ne moraju svi u Europi živjeti u istoj kući", rekao je, iako bi to mogla biti i "ista ulica".

(Priredio: S. BEGOVIĆ) (SB)