Za navedeni kontekst ali budući razvoj događaja, stigle su neke veoma bitne i korisne izjave koje je uputio novoimenovani ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.
Za Vijesti.ba piše: Denis Čarkadžić, politolog i magistar evropskih integracija_ Sve su prilike da je propala još jedna runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i tzv. ograničenih izmjena Ustava BiH što se, s obzirom na to kako su stvari bile postavljene od samog početka, i moglo očekivati.
Prije svega, sama tzv. međunarodna zajednica, kao medijator čitavog procesa, pristala je da tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje nemaju i ne mogu imati politički karakter, a koje su trebale povratiti dobrano poljuljani kredibilitet samog izbornog procesa, u startu budu skrajnute. Javnost je s tim u vezi svjedočila da se bilo kakvo ozbiljno bavljenje njima uslovljavalo usvajanjem rješenja koja se odnose na politički dio. Nakon toga, ta ista međunarodna zajednica, zaboravljajući osnovne demokratske standarde i načela koji vrijede u njihovim sistemima, ali i ignorišući i sama načela koja je kroz 14 prioriteta iz Mišljenja EK o članstvu BiH i sama postavila našoj zemlji, po ko zna koji put zaigrala je na kartu stabilokratije, te i idući linijom manjeg otpora, stala iza "kompromisnih" rješenja koja bi, da su usvojena, značila dodatnu etnicizaciju ustavnog i političkog sistema naše zemlje.
Ono što je prethodilo potonjim pregovorima bio je do sada neviđen pritisak, kako iz dobrog dijela međunarodne zajednice čiji su pojedini zvaničnici u jednom momentu dovodili u pitanje održavanje samih izbora izmjenama Izbornog zakona, do onih koji su dolazili od strane nekih od ključnih političkih aktera i centara moći u BiH, oličeni u vidu svih vrsta ucjena pa i prijetnji - od neodržavanja, bojkota i opstrukcije izbora, do "teritorijalne reorganizacije BiH" ali i najave "do sada neviđene krize sa nesagledivim posljedicama" koja će uslijediti ako ne bude izmjena Izbornog zakona, dakako, na način kako to oni misle da treba biti učinjeno. Međutim, u međuvremenu su, a za navedeni kontekst ali budući razvoj događaja, stigle su neke veoma bitne i korisne izjave koje je uputio novoimenovani ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.
Tako je Murphy pred sam početak pregovora podsjetio da su SAD, EU i OSCE tu da pomognu u razgovorima kako bi domaći lideri napravili neophodne kompromise i iskoristili priliku koja im je pružena, ali i dodao ključnu stvar - da "to ne znači dogovor po svaku cijenu, i da to znači dogovor koji uključuje elemente koji su već poznati, a posebno paket integriteta izbornog procesa". Ovakav stav američkog ambasadora, po mom mišljenju, bila je jasna poruka da se, prvo, ne trebaju usvajati retrogradna rješenja, da je paket tehničkih izmjena koje se odnose na integritet izbornog procesa jednako bitan, ako ne i bitniji od njegovog političkog dijela, ali na kraju i da, ukoliko ne bude bilo kakvih izmjena, izbora u oktobru svakako mora biti. I upravo su to bile neke od Murphyjevih poruka upućenih nakon što su pregovori propali.
"Od početka smo govorili da je bolje ne postići dogovor, nego postići loš", rekao je tada američki ambasador, te osvrćući se na tvrdnje pojednih političkih aktera u BiH da nema uslova za održavanje izbora ali i najave njihovog mogućeg bojkota, bio potpuno jasan: "Ukoliko neka stranka želi bojkotovati izbore, ja ću vam reći da to nije pametno. To bi bila greška". Nakon ovih izjava američkog ambasadora u BiH, ni direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst više nije imala dilemu, te je jasno poručila nakon propasti pregovora da "je sada ključno da se održe izbori i da će na tome će EU nastaviti insistirati".
Izmjene Izbornog zakona BiH, prije svega kroz provođenje preporuka OSCE-a/ODIHR-a s ciljem jačanja integriteta izbora, ali i implementacija svih presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, davno su morale biti usvojene, te u svakom slučaju treba pozdraviti svaki budući napor u tom pravcu. Međutim, ono što se ne smije desiti je bilo kakva daljnja etnicizacija Izbornog zakona i Ustava BiH. Pritisci i prijetnje, često usmjerene ka kršenju ustavno-pravne stečevine, ne samo u kontekstu izmjena Izbornog zakona, godinama se u BiH koriste kao ključni "argument" u pregovorima svake vrste. Pokazalo se do sada da je svaka vrsta popuštanja pred njima BiH vodila u sve veću krizu.
Poruke ambasadora Murphyja, ali i one Angeline Eichhorst da, bez obzira na to hoće li biti izmjena Izbornog zakona, održavanje izbora u oktobru ne smije doći u pitanje, definitivno ne idu u prilog onima koji iz bilo kog razloga drugačije razmišljaju, a pogotovo onima, ako takvih u BiH ima, koji bi se odlučili da njihovo održavanje na ovaj ili onaj način pokušaju opstruirati. Ustav, ali i niz zakona u BiH, daleko su od savršenog, ali dok su i kao takvi na snazi, oni se moraju poštovati, što je crvena linija koju je krajnje vrijeme postaviti, kako od strane ključnih aktera međunarodne zajednice, tako i od strane nadležnih institucija naše zemlje, i o tome niti može, niti smije biti pregovora ni razgovora. (Vijesti.ba)