.

 

 

 

 

 


.

"Neustavan Izborni zakon i nezakonito imenovani članovi SIP-a ostavljaju mogućnost da se Hrvatima nametnu politički predstavnici i uskrate demokratska, građanska i ljudska prava" 

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović uputio je pismo brojnim eruopskim dužnosnicima i članocima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), u kojem ih informira o nedavnim pregovorima o izbornoj reformi i „propuštenoj prilici da se cjelovitim dogovorom stabiliziraju međunacionalni odnosi u BiH“.

-Štoviše, duboko sam uvjeren kako bi održavanje legitimnih i pravičnih izbora označilo kraj duboke političke krize u našoj domovini, osobito u Federaciji BiH. Držim kako su rješenja koja smo predlagali, te strpljivo i predano usuglašavali s drugim konstruktivnim akterima u proteklom razdoblju, ispunjavala najviše međunarodne standarde i poštovala pravne okvire postavljene Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, što su i potvrdili međunarodni pravni stručnjaci koji su nam pomagali u tom iscrpnom procesu. S tim u vezi, ponosan sam na snažan doprinos hrvatske strane u pregovorima, strane koja je ponudila desetak prijedloga i modela za postizanje ključnih ciljeva: implementaciju presuda Europskoga suda za ljudska prava i odluke Ustavnoga suda BiH. Neosporno smo dokazali kako je BiH dugoročno održiva kao država u kojoj će se jednako poštovati kolektivna prava konstitutivnih naroda i ljudska prava pojedinaca, uz puno poštovanje Ustava i njegovih temeljnih načela, navodi Čović u pismu.

Pregovarački proces je nažalost, dodaje, ogolio i drugačije uloge i ciljeve pojedinih aktera. Hrvatska strana pokazala je, tvrdi on, stvarnu želju za postizanje bolnog kompromisa, stavljajući zajednički interes ispred nacionalnog interesa, a u ime stabilnosti naše domovine BiH.

-S druge strane, nama svima dobro poznati ključni akteri svih ovih mjeseci djelovali su nekonstruktivno, protivili su se provedbi Političkog sporazuma iz Mostara od 17. lipnja 2020. godine te su postavili neosnovane uvjete koji nemaju veze s implementacijom presuda ECHR-a i Ustavnoga suda BiH. Takvo je ponašanje prošli tjedan u Sarajevu potvrdilo kako je jedina prepreka postizanju sporazuma, na koju smo upozoravali od samog početka ovog procesa, odsutnost političke volje i želja za unitarizaciju Federacije BiH te, u konačnici, stvaranje bošnjačke nacionalne države, ističe Čović.

Kako navodi, suštinski se neuspjeh u postizanju takvog dogovora dogodio onoga trenutka kada se provedbu odluka ECHR-a i Ustavnoga suda BiH pokušalo iskoristiti za izmjenu Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma.

-Naime, zahtjev za ograničavanje ovlasti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, postavljen kao uvjet provedbe sudskih odluka koje se odnose na izborno zakonodavstvo, značio bi ukidanje konstitutivnosti Hrvata u Federaciji BiH, odnosno ukidanje međunarodnih mirovnih sporazuma u BiH. Iako „funkcioniranje Federacije BiH“ nije tema vezana za provedbu presuda ECHR-a i Ustavnog suda BiH, hrvatska strana pokazala je odgovornost i fleksibilnost kad je prihvatila razgovarati i o toj temi, koja nema veze s provedbom navedenih sudskih odluka, a u ime viših ciljeva zajedničke nam domovine. Prema tome, izražavamo duboku zabrinutost zbog toga što zahtjev Stranke demokratske akcije (SDA) za ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH nije naišao na osudu, nego na djelomičnu podršku pojedinih aktera, piše Čović.

Također navodi da on kao predstavnik politika koje zagovara hrvatski narod, podcrtava kako ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, njegovo svođenje na ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa i izjednačavanje tog doma s Vijećem naroda Republike Srpske, predstavlja „grubo kršenje Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma te ozbiljno ugrožava mir u Bosni i Hercegovini“, te apelira da se taj čin ni shvati olako.

-Ne radi se, dakle, o legitimnom „maksimalističkom zahtjevu“, kako često možemo čuti, već o opasnom činu neprijateljstva prema hrvatskom konstitutivnom narodu, kojeg se želi svesti na status nacionalne manjine. Podsjećamo kako su i pojedini bošnjački pregovarači izrazili zabrinutost zbog takvog zahtjeva, što ukazuje na pogubnost sličnih malignih prijedloga za bošnjačko-hrvatske odnose. Hrvatski konstitutivni narod zahtijeva i nastavit će zahtijevati da se njihova ustavna jednakopravnost u praksi poštuje kroz izbor legitimnih političkih predstavnika i sudjelovanje u institucijama i procesima zajedničkog odlučivanja. Ta očekivanja ne smiju biti shvaćena kao privilegija, već kao osnovno nacionalno pravo koje vrijedi i za ostala dva konstitutivna naroda, navodi Čović u pismu međunarodnim dužnosnicima.

Dodaje i kako „neustavan Izborni zakon i nezakonito imenovani članovi Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) ostavljaju mogućnost da se Hrvatima nametnu politički predstavnici i uskrate demokratska, građanska i ljudska prava“. Isključivanje bilo kojeg naroda iz procesa zajedničkog upravljanja je, kaže Čović, opasan presedan te akt političkog i institucionalnog nasilja.

-Držimo kako se, više nego ikad, Hrvatima šalje jasna poruka da nisu poželjni u zajedničkoj nam domovini, Bosni i Hercegovini, uključujući i u njezinim institucijama. Takva je poruka dobila institucionalnu legitimnost, zbog čega se Hrvate pozvalo na zaštitu svojih egzistencijalnih potreba i nacionalnih interesa u drugim okvirima. Na kraju, dopustite mi da izrazim zabrinutost zbog činjenice da svjedočimo sve očitijim i otvorenim politikama koje su destruktivne i protivne Washingtonskom sporazumu i Daytonskom mirovnom sporazumu. Iste retrogradne agende vode nas do daljnje destabilizacije i produbljivanja krize u BiH. Hrvatski narodi sabor se na svome Izvanrednom zasjedanju obvezao kako će sve njegove članice s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama – koje su sada neuspješno završene. Isto tako, Hrvatski narodni sabor se obvezao da će, ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH u okvirima naše domovine Bosne i Hercegovine i njezinog Ustava, zaključuje u pismu Dragan Čović.

Pismo je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, visokom povjereniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH, Andreju Plenkoviću, predsjedniku Sabora RH, Gordanu Jandrokoviću, dopredsjednici Europskog parlamenta, Roberti Metsoli, predsjedatelju Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Davidu McAllisteru, predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku, predsjedatelju grupe EPP-a u Europskom parlamentu Manfredu Weberu, dopredsjedatelju grupe EPP, Paulu Rangelu, glavnoj tajnici OESS-a Helgi Schmid, posebnom izaslaniku EU za Zapadni Balkan Miroslavu Lajčaku, direktorici Europske službe za vanjske poslove Angelini Eichhorst te visokom predstavniku Christianu Schmidtu i veleposlanicima iz UO PIC-a.  (Vijesti.ba / Fena)