Zastupnicima se danas prvo obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je zahvalio na interesu i prilici da iznese svoje viđenje situacije u Bosni i Hercegovini kao i u neposrednom okruženju.

S obzirom na sva dešavanja na evropskom kontinentu, agresiju Rusije na susjednu nezavisnu i suverenu Ukrajinu, do sada neviđeno jedinstvo gotovo svih zemalja Evrope, ne samo članica EU, u odgovoru na ovu agresiju kao i na refleksiju te agresije na zapadni Balkan, a samim time i na BIH, obaveza mu je, kaže, biti direktan i govoriti ne baš uvijek diplomatskim jezikom.

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, naglasio je maligni ruski utjecaj na zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu te je napomenuo da ruska agresija na susjednu Ukrajinu ugrožava sigurnost cijelog evropskog kontinenta.

- Sada dugogodišnja ruska politika „zamrznutog konflikta“ na zapadnom Balkanu kao i u mojoj zemlji, napokon mogu i trebaju biti shvaćeni i prihvaćeni kao sigurnosni izazov – naglasio je Komšić.

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz maja 2019. godine za BiH predstavlja ako ne „revolucionaran dokument“, onda bar dokument koji se po svojoj važnosti nalazi odmah iza Dejtonskog-Pariškog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u BiH, a taj dokument, kaže Komšić, predstavlja političku i historijsku raskrsnicu za BiH.

- Pred Bosnu i Hercegovinu je stavljen izbor. Zapravo, BiH ima tri mogućnosti, tri puta kojima se može kretati sa te svojevrsne političke raskrsnice. Prvi izbor jeste odabrati put koji vodi ka realizaciji preporuka i 14 prioriteta iz tog mišljenja što je i moj izbor - podvukao je Komšić.

Kao drugi izbor za BiH naveo je da bi sve trebalo ostati kako je i sada, a to je stanje latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima dok se etnička podijeljenost pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovačkog društva, a nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom mladih ljudi iz BiH.

- Kreira se društvo i društveni ambijent u kojem se, kao pojedinac, možete afirmisati i imati pristojan život samo kao osvjedočeni pripadnik etničke grupe i pripadnik vladajuće stranke ili političke strukture. Sve to govori u prilog činjenici da je sadašnji, ne samo ustavno-pravni okvir, nego i koncept organizacije društva koji počiva na njemu prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu vodi u dekadenciju. Ili prosto rečeno, u propast koje niko neće biti pošteđen - kazao je.

Dodaje da sve više međunarodnih faktora koji prate situaciju na zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini postaju ili su postali svjesni ove činjenice i govore o potrebi promjene te u svjetlu trenutnih dešavanja na evropskom kontinentu, podsjeća da je Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga - to je bilo stanje „zamrznutog konflikta“ koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO, ali i Evropsku uniju.

- Rusija je zapravo pravilno procijenila da „zamrznuti konflikti“ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja - stava je Komšić.

Postoji, naglašava i treći izbor za BiH, a to je kretati se unazad u odnosu čak i na sadašnje stanje i sigurno rezultat ovakvog izbora bio bi konflikt do kojeg će u tom slučaju sigurno doći, a trenutak izbijanja tog konflikta ovisit će o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela.

- Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele u Ustavu BiH i zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji. Svaka dalja etnička podjela u Bosni i Hercegovini, insistiranje da ustavna i zakonodavna struktura BiH bude temeljena na konačnim etničkim podjelama aktivirat će etnički zasnovane konflikte – upozorio je Komšić.

Podsjetio je da je sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, s djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države.

Etnički struktuiran elektorski sistem izbora na jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je definitivni početak disolucije Bosne i Hercegovine, podvukao je, s veoma neizvjesnim ishodom. To se postiže i narušavanjem suvereniteta BiH susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH.

- Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji da zavlada drugom državom – kaže Komšić.

Ističe da je jedina razlika u odnosu na takav ruski pristup, za sada, u tome što susjedne države ne pokušavaju oružanom agresijom to ostvariti, no na prostoru BiH su to već radili od 1992. do kraja 1995. godine, a što je dokazano i potvrđeno brojnim presudama međunarodnih sudova.

- Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je „srpski svet“, identično tzv. "ruskom svetu". Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, poput izmjene Izbornog zakona, a sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini - dodao je Komšić.

Smatra da je potrebno podsjećati na "neutralnost" člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o pitanju ruske agresije na Ukrajinu jer je takva neutralnost identična saučesništvu.

Stoga, kako je zaključio upravo to je taj treći put za Bosnu i Hercegovinu koji neće povesti BiH u Evropsku uniju, neće voditi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana, neće voditi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava i neće voditi BiH ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu, nego vodi ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom.

Osim Komšića Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta obratit će se i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Milorad Dodik kao i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.  (Vijesti.ba / Fena)