.

 

 

 

 

 


.

Šta će biti s Bosnom i Hercegovinom? Kakvu ulogu u svemu igra Srbija? Njemačka štampa analizira situaciju na Balkanu nakon novog porasta tenzija u regiji.  "Ko u Miloradu Dodiku, lideru bosanskih Srba, vidi političara kojeg ne treba shvatiti ozbiljno ili čak kao luđaka, taj griješi. Jer Dodik slijedi dugoročni plan srpskog nacionalizma. To je projekt velike Srbije, koja je prije 30 godina dala krila tadašnjem srpskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, projekt čiji je cilj bio ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije na kojima žive Srbi. Taj je projekt doduše propao, ali nikada se od njega nije odustalo”, piše berlinski list taz.

I dodaje kako je taj projekt sad uskrsnuo – u novom ruhu koje se zove „srpski svet”. Taj „srpski svet” koji je, kako piše taz, proklamirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obuhvaća Republiku Srpsku u BiH, Crnu Goru i Kosovo. I baš na tim područjima se sada ciljano lansiraju provokacije, napominje dopisnik berlinskog lista s Balkana. Kao primjere navodi stacioniranje srpskih trupa na granici s Kosovom, kako bi se „štitilo srpsku manjinu koja je navodno u opasnosti”, etabliranje „vlade koja je naklonjena Srbiji” u NATO-članici Crnoj Gori, ili BiH u kojoj će parlament RS-a ovaj tjedan odlučiti o revidiranju zakona i institucija „sa ciljem da Republika Srpska postane neovisna država” – i s opcijom da se jednoga dana ujedini sa Srbijom, napominje njemački dnevni list.

Zapad nesposoban djelovati?

„Svašta se može predbaciti srpskom vodstvu i srpskim nacionalistima”, piše taz, ali jedna stvar je nepobitna – ne može se reći da „nisu lukavi” i da ne slijede svoje dugoročno ciljeve, napominje taz: „Kad im vjetar zapuše u lice onda se povuku, ali pritom opet ne gube iz vida svoje dugoročne ciljeve. A kad je EU u krizi, a Zapad vanjsko-politički gotovo nesposoban djelovati, oni ispituju koliko daleko mogu ići.”

Berlinski dnevnik podsjeća na nedavne posjete Angele Merkel i Ursule von der Leyen regiji Balkana, te napominje kako su njihove izjave o tome da je „Srbija stabilizirajući faktor jedna od najvećih krivih procjena europske strane”.

„Slabost Zapada je stvorila politički vakuum u koji sad prodiru srpski stratezi. U Bosni i Hercegovini se sad može isprobati što ide, a što ne ide. Vučić i Dodik se pritom mogu osloniti na podršku Rusije”, kaže taz i izričito spominje i vojnu i diplomatsku podršku Moskve: „Kremlj čini sve kako bi uzdrmao položaj međunarodnih institucija prije svega u Bosni i Hercegovini. Zajedno s Dodikom Kremlj želi najradije i ukinuti instituciju Visokog predstavnika.” Berlinski list smatra da Srbija i Rusija imaju osjećaj da su u uzletu i dodaje: „Nažalost se i Hrvatska priključila toj fronti. Izborni zakon koji propagiraju hrvatski nacionalisti također destabilizira BiH, a u tome pomažu desni pokreti i vlade unutar EU-a”, piše taz i zaključuje kako odgovorne osobe na Zapadu sad moraju djelovati „umjesto da čekaju dok ne bude prekasno za sve protumjere”.

„Na bačvi baruta”

Njemački „Der Spiegel” u aktualnom izdanju objavio je razgovor s Miloradom Dodikom. U članku pod naslovom „Na bačvi baruta”, hamburški tjednik se pita „Predstoji li kriznoj regiji (Balkanu, nap. ur.) novi, krvavi konflikt?” Dodika se citira sljedećim riječima: „Ne mogu vjerovati u mogućnost novog političkog konflikta. Mi ga u svakom slučaju nećemo započeti, mi se za naše ciljeve borimo politički.” Dodik na pitanje njemačkih novinara kaže da ne želi biti kriv za novi rat – ako ga bude. Stanje je ozbiljno, piše „Der Spiegel”, i dodaje da tenzije rastu otkako je bivši Visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakon kojim se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina. Njemački magazin podsjeća da je samo u Sarajevu tokom srpske opsade u ratu u 90-im godinama poginulo više od 10.000 ljudi, među njima i 1.600 djece.

„Der Spiegel" ipak napominje da i najjača hrvatska stranka HDZ u savezu sa Srbinom Dodikom drma marljivo grede na kojima počiva Republika (BiH, nap. ur.), a pritom su bosanski Hrvati, koji pretežito imaju hrvatske EU-putovnice, "ionako privilegirani u odnosnu na ostatak stanovništva“. Je li Europa, pita se njemački tjednik, uopće spremna reagirati ako se na Balkanu opet posegne za oružjem – ili se radi o uobičajenim prijetnjama?

Ključni igrač u regiji

U razgovoru s novinarima magazina „Der Spiegel", Milorad Dodik je odgovorio i na njihova pitanja o tome je li stvarno istina da se mlade Srbe iz BiH obučava u ruskim vojnim kampovima? I zašto ruski oligarh Konstantin Malofejev uvijek uoči izbora u BiH navrati u Bosnu? Odgovor Milorada Dodika nije bio baš rječit. „Sve su to samo glasine", kaže on. „Der Spiegel" napominje da ključni igrač u regiji nije Dodik – već Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Čovjek kojeg Angela Merkel naziva „sidrom stabilnosti", piše ovaj list:

„On na rafiniran način zna poticati konflikte i onda ih smiriti. On se i u drugim dijelovima Balkana, na kojima je dominantan udio Srba, poigrava s očitom kolebljivošću Zapada.“


(DW)