"Matthew Palmer u BiH ne dolazi sam. Biće tu i Angelina Eichhorst koja predstavlja EU, zadužena za vanjske poslove kad je u pitanju Evropa i dio Azije i BiH", istakao je Bakir Izetbegović, lider SDA, u Dnevniku D. "Njih dvoje će zajedno da rade na stabilizaciji prilika u BiH, na provedbi presuda Evropsog suda za ljudska prava, dakle izmjena Ustava, Izbornog zakona, tih najbitnijih stvari. Možemo vidjeti da su dvije politike koje su bile blokirajuće u BiH, jedna SNSD-ova i druga HDZ-ova, u defanzivi, da dolazi do sazrijevanja. Skinuta ploča u Palama, srušena crkva u Konjević Polju, u Crnoj Gori smo vidjeli odluke njhovog parlamenta, presude Mladiću, Stanišiću, Simatoviću. S druge strane također, kad je u pitanju HDZ-ova politika imamo jasne rezolucije koje ponovo stavljaju jedan dobar okvir za BiH. Upućuju nas u pravom smjeru, odnosno sprječavaju nas da odemo u krivom smjeru. Tako da mislim da je stabilizirajuća politika u ofanzivi."  Ističe da su evropska i američka politika koordinirane.

"Na sastancima sa ambasadorima Nelsonom i Sattlerom, dakle ne samo da je iskoordinirana u smislu stavova, negonjih dvojica, jedan počinje da govori, drugi nastavlja i to namjerno rade, da bi dokazali da je politika i pristup zajednički. Da potpuno isto misle. Dakle, imaju jedan te isti govor koji polove."

Pojašnjava da je sa Angelinom Eichhorst razgovarao, prije svega, o kandidatskom statusu za BiH.

"Pokušavam ubijediti ljude i to je jedan od važnijih razloga za moj odlazak u Brisel ovih dana, da se Bosni i Hercegovini da kandidatski status. Da nam se ponovo pruži ruka, da se ne pretjeruje sa uslovima kada je u pitanju BiH, nego da se spusti ta linija preko koje treba preći. Raspoloženi su, postoji jedan skoro konsenzus da nešto treba uraditi možda malo i mimo reda i nešto preko reda kad je u pitanju BiH. Da nam se treba pružiti ruka pomoći i općenito kada je u pitanju region, kada je u pitanju Makedonija, Albanija, Srbija, Crna Gora, da treba pomoći da se čitava ta frigata okrene prema članstvu."

Pallmer mi je rekao da neće doći iza brda konjica američka da spašava stvar

Navodi da je Pallmeru rekao da ljudi previše očekuju.

"Čak je u jednom našem telefonskom razgovoru, u jednom momentu bio u emociji i rekao nemojte, neće doći iza brda konjica američka da spašava stvar, to je vaša zemlja, morate naći rješenja, mi ćemo pomoći.  Međutim, ne ulaze ni Amerikanci ni Evropljani na onaj način kako su bili ranije spremni recimo s Aprilskim paketom. Dakle, prilično su bojažljivi. Gledaju da to nekako odrade bosanski političari, odnosno konkretno Čović i ja da napravimo neki model, a da oni budu sa strane, da ne ulaze u arenu tu. Ovaj put su jako reducirali stvar. Na kraju sam ja izašao iz tog modela. Reducirali u smislu da trebaju Izetbegović i Čović to dogovoriti, kao što su dogovorili Mostar. To je, po meni, otpočetka bila jedna misija nemoguća i na kraju je tako i završila nakon godinu dana. To je stvar koja pripada svima u ovoj zemlji, a prije svega predsjednicima parlamentarnih stranaka. Mislim da najbolji model osmisle Izetbegović i Čović, on bi bio sahranjen od ostalih političara u BiH, ako oni nisu u njemu učestvovali. A ovo dokle smo došli ja i Čović je daleko od najboljeg, daleko od rješenja."

Izetbegović ističe da je na pretposljednjem sastanku Čović rekao da su oni spremni ići u smjeru uklanjanja asimetrije u odlučivanju Doma naroda u Federaciji i Vijeća naroda u RS-u.

"Dakle svođenje funkcije Doma naroda isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Zatim je Čović od toga odustao. Međutim, čujem danas da je ponovo izrazio spremnost da se u tom smjeru razgovara. Ja mislim da ustvari niz mojih sastanaka u Briselu sa ljudima koji su dalje poslije toga na vezi sa Čovićem je ishodio time da je on pokazao jednu novu spremnost da razgovara o tome. To je uslov od kojeg mi nećemo odustati. Čović nije kapitulirao, pokazao je jednu kooperativnost.Mora biti svjestan da ne može dobiti sve što hoće, a da pri tome, barem toliko i ne da sa svoje strane. Dakle, hrvatska strana tvrdi da imaju diskriminaciju od brojnijeg Bošnjačkog naroda koji bira i sebi i njima člana Predsjedništva. To je njihova tvrdnja. Naša tvrdnja je da postoji diskriminacija većine od strane manjine. HDZ-ovih imate u federalnom Parlamentu ispod 20%, ispod petine., koji nam je zaustavio imenovanje nove Vlade, popunu Ustavnog suda i razne druge stvari. Dakle ima takvu poziciju da faktički dominira nad većinom kroz institucije. Po Čoviću postoji jedna vrsta diskriminacije, po nama druga vrsta diskriminacije i obje traže izmjenu Ustava. I tu SDA vidi šansu."

Navodi da se na zahtjev SDA  za reduciranje vlasti Doma naroda pod određenih uslovima na momente reagovalo dobro, a onda se to poslije toga odbijalo kao nemoguće, pa se opet uzimalo u obzir.

"Mislim da bez toga neće ići i da je toga svjestan i HDZ i da će u tom smjeru da ide i jedan pozitivan pritisak od prijatelja iz Evrope i Amerike. Dom naroda bi trebao da radi onako kako radi Vijeće naroda u RS-u, a ono se ne bavi svakim zakonom nego samo ima pravo upozoriti da je, po njihovom mišljenju, štetan neki zakon koji je donesen u Predstavničkom domu za vitalni nacionalni interes. Dakle to nije zakonodavno tijelo. To je samo tijelo koje stoji na straži kada je u pitanju vitalni nacionalni interes. Ako su spremni na tu stvar u FBiH onda se otvara prostor za jedan kompromis, za jedan izlazak u susret objema stranama. Nismo nikad tu ušli u detalje. Mi smo to isticali kao princip. Kada je u pitanju država na bazi Aprilskog paketa riješiti neke stvari jer smo svi bili u jednom momentu spremni na to, a kad je u pitanju Federacija evo ovo - ukloniti asimetriju između funkcije i ovlasti Vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u FBiH na način da Dom naroda, kao i VIjeće naroda, štiti isključivo vitalni nacionalni interes. Smatram da to pokazuje spremnost na kompromis, na ustupak, jedno sazrijevanje da ne možete samo dobiti, morate nešto i dati."

Nikšić pokrenuo razgovor o racionalizaciji Federacije

Kada je riječ o pismu koje je poslao Čoviću, a u kojem je iznio prijedlog SDA u vezi sa izmjenama Izbornog zakona kaže da je dobio odgovor koji nije konkretno odgovorio na njihov prijedlog, nego je ponovo pričao o tome da nisu dobro razumjeli HDZ-ov prijedlog i ponovo pokušao da afirmiše stavove iz HDZ-ovog prijedloga.

"Nisam dobio konkretan odgovor na SDA-ov prijedlog. Ali evo vidite da se ipak nešto pomiče. Velika je stvar za HDZ kazati da je spreman ukloniti ovu asimetriju. To je veliki ustupak s njihove strane i ako budu spremni na to onda se otvara prostor."

Navodi da i ovo što traže HDZ i HNS i u čemu ih podržava i Hrvatska i Grlić Radman, traži neku minimalnu izmjenu Dejtona.

"Nije valjda po njemu katastrofa ono što njegova strana traži. Možda misli na postupni prelazak na jednu građanski uređenu državu koja nije bazirana na etnicitetima, na konstitutivnim narodima, na legitimnim predstavnicima, itd. Mislim da se toga boji. Pa i 14 prioriteta Evropske komisije vode BiH ka jačanju građanske države, a ne ka jačanju etničke države. Tako da mislim da postoji taj strah da će BiH evoluirati u građansku državu gdje se hrvatski političari boje dominacije nad Hrvatima."

O sastanku Čovića i Nikšića kaže da je Nikšić pokrenuo razgovor o racionalizaciji Federacije.

"I SDA je dobila takav poziv i Nikšić tvrdi da su o tome razgovarali u Mostaru. Ja sam danas pitao Čovića, onako pomalo u šali, jesu li se nešto dogovorili, on je rekao da su samo popili kafu i porazgovarali. Tako da treba razgovarati dalje, viđati se, popravljati odnose, ali nisu uopšte meritum ničega. Mislim da u te razgovore treba ući civilno društvo, eksperti, svi smo mi koji živimo u ovoj zemlji zainteresirani za to kako će se eventualno prekrojiti taj Ustav, svi imaju pravo. A u samom Parlamentu nam je potrebno 2/3 parlamentaraca da digne ruku, zatim u Domu naroda većina. I to raditi bez predstavnika drugih parlamentarnih stranaka je po meni osuđeno unaprijed na propast. Mislim da će biti zainteresirani kad recimo pomognu Pallmer i Eichhorst da svi trebaju krenuti u tom smjeru i biti kooperativni i da ne trebaju koristiti ovu jako bitnu stvar za neko politiziranje, prikupljanje političkih poena pred izbore, nego da stvarno trebaju uraditi nešto što će stabilizirati odnose u BiH. Napraviti jedan kompromis koji će zadovoljiti sve četiri strane - bošnjačku, srpsku, hrvatsku i četvrtu tu ljevičarsku koja ne želi na takav način da se uopšte svrstava kad su u pitanju izbori."

Mislim da će Schmidt koristiti bonske ovlasti ako bude potrebe

Izetbegović navodi da Christian Schmidt jako dobro poznaje situaciju u BiH i da je na razne bio involviran u situaciju u BiH.

"Između ostalog, riješio je svojedobno kao izaslanik Angele Merkel, prilagodbu SSP-u, koji je bio jedan od uslova za naš napredak na evropskom putu. Dakle, poznaje situaciju u BiH i on je jedan vrlo odlučan čovjek. Mislim da je on čovjek od akcije i želi nešto konkretno da uradi. Involviran je u problem BiH i mislim da želi da pomogne. Sa Njemačkom iza leđa i sa jednom novom odlučnosti SAD-a, State departmenta, PIC-a, jer vidimo da postoji jedna nova odlučnost da se suprotstavljaju nekim lošim trendovima i da pomognu da se pokrenu dobri trendovi, on ima itekako šansu da pomogne stabilizaciji BiH. Mogao je i Inzko, ali nije imao mandat u smislu verbalne podrške. Dakle on je imao u svojim rukama bonske ovlasti. Pređene su neke crvene linije koje PIC i OHR nisu smjeli dopustiti da se pređu, jer su tu izgubili autoritet. Provalila se brana. Kad vi dodijelite odlikovanje Radovanu Karadžiću, a PIC i OHR šute i gledaju i samo su zabrinuti, onda imate problem. Jednostavno nisu smjeli dopustiti tu stvar. Na kraju se Inzko pokrenuo pa se skinula ta ploča na Palama i sad se vjerovatno razmišlja šta dalje sa tim odlikovanjima. Mislim da bi trebalo presjeći i pomoći i nama i Srbima u BiH, izvaditi taj problem iz BiH i odlikovanja presuđenih ratnih zločinaca Plavšićke, Karadžića i ostalih. Dakle, Schmidt treba postaviti granice i braniti Dejtonski mirovni sporazum na dnevnoj bazi, funkcionisanje države na dnevnoj bazi i otklanjati blokade i ne dopustiti nikada ovakve stvari. Protivustavne referenduma kakve je radio Dodik, jednu drskost, bahatost, vrijeđanje ljudi iz međunarodne zajednice. Morat će biti odlučniji i uvjeren sam da hoće. Jer on je takav čovjek."

Smatra da će Schmidt, ako ga budu doveli u situaciju u kakvoj je bio Valentin Inzko, koristiti bonske ovlasti.

"Ko bi mogao reći Inzku zašto si to uradio, da je poništio odlikovanja Karadžiću i ostalima? Ko je taj koji bi se usudio da mu kaže ne, ti to nisi smio uraditi, nisi imao mandat, mi ne stojimo iza tebe? Rekao sam mu Inzko nemoj otići iz BiH dok to ne uradiš. I radi BiH i radi sebe. Treba da te upamtimo kao čovjeka koji je to uradio. Schmidta nisam pitao hoće li koristiti bonske ovlasti. Takve direktne stvari nismo tu noć pričali. Pričali smo o situaciji u BiH, ali mislim da bi to mogao uraditi."

Kada je riječ o presudi Stanišiću i Simatoviću kaže da je treba pročitati.

"Meni je pomalo nejasna. Ona je u principu dobra jer je presudila mozgu  službe javne bezbjednosti Srbije. Oni su sve znali. Nema stvari koja se dešava da služba državne bezbjednosti ne zna. I njihove jedinice su bile u BiH. A onda navodno nisu krivi za uzp, pa onda neke smiješno niske kazne. Pa ne možete biti malo krivi za masivne i užasne zločine koji su se desili u BiH. Koje su recimo Škorpioni uradili, Arkan, itd. Tako je meni onako kontraverzna. U ovome času je moja percepcija takva. Bojim se da je ponovo politika tu umiješala prste."  (Vijesti.ba / Federalna.ba)