.

 

 

 

 

 


.

„Srbija je napravila pozitivan pomak, ali to nije dovoljno, Hrvatska još nije spremna za Schengen, BiH je tempirana bomba. 
"Želim da Hrvatska što prije uđe u šengenski prostor, jer bi to bilo dobro za sve građane", kaže Tanja Fajon, zastupnica u EP-u, u ekskluzivnom intervjuu za DW. No, Fajon smatra da Hrvatska još nije spremna za Schengen.  Srbija je napravila pozitivan pomak, ali nije dovoljno Upravo na svoj angažman i pozitivan doprinos kada je riječ o liberalizaciji viznog režima Fajon se poziva i kada govori o kritikama koje su na njezin račun stizale iz službenog Beograda. Fajon je, naime, trenutno predsjednica Delegacije odbora Europskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Europskoj uniji i ne libi se oštro kritizirati stanje u toj zemlji, zbog čega je navukla ljutnju političkog vrha Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tako ju je prije nekoliko mjeseci optužio da gaji animozitet prema Srpskoj naprednoj stranci. Fajon, pak, kaže: "Kritiziram i pohvalim kada je potrebno."
 
A ima li razloga za pohvalu: "Kada je u pitanju proces prema EU, postoje dobre i postoje slabe stvari. Ne mogu samo kritizirati, jer je Srbija napravila neki pozitivan napredak, postigla je neke stvari u reformama, ali nije dovoljno, naravno. Mi još  kritiziramo javnu administraciju, borbu protiv korupcije i kriminala, slobodu medija, nezavisno pravosuđe. To su kritike koje nisu moje vlastite, to su kritike Parlamenta ili Europske komisije", poručuje Fajon.  Hrvatska nije spremna za Schengen:  Ništa manje kritična nije ni prema Hrvatskoj kada je u pitanju pristup ove zemlje Šengenskom sporazumu. "Neka uđe kada je spremna, a za sada nemamo informacija da je spremna", kaže Fajon, koja je i predsjednica Radne grupe za nadzor šengenskog prostora u Europskom parlamentu i koja se jako dugo bavi pitanjem Schengena. Odluku Europske komisije da da zeleno svjetlo Hrvatskoj za ulazak u šengenski prostor Fajon je već oštro kritizirala i kada je donesena u oktobru 2019. godine, ali i sada: "Zeleno svjetlo je bila politička odluka Europske komisije napravljena u posljednjoj sedmici mandata Komisije, jer su Juncker i Plenković (Jean-Claude Juncker - bivši predsjednik Europske komisije, Andrej Plenković - predsjednik hrvatske Vlade, op. ur.) bili prijatelji", kaže Fajon.
 
BiH kao tempirana bomba:  Manje kritično, mnogo više zabrinuto zvuči i kada govori o jednoj drugoj zemlji regije: "Ja se bojim za BiH, jer je to kao neka tempirana bomba u cijeloj regiji Balkana ako ne uložimo više napora." O ulozi EU, Fajon kaže: "Moj osjećaj je da smo po odlasku Catherine Ashton (bivša povjerenica EU za vanjsku politiku, op. ur.), koja se bavila BiH, nekako odustali, da je EU izgubio napor da uloži u zemlju, da nema više odgovora kako da rješava problem u zemlji koja više ili manje ne funkcionira."
 
Slovenija se okreće prema Mađarskojm  No, zato je izuzetno kritična kada je riječ o aktuelnoj situaciju u njezinoj vlastitoj zemlji i svom političkom suparniku, aktuelnom premijeru Janezu Janši: "Mi se kao vanjska politika Slovenije obraćamo zemljama Višegradske grupe, prema Mađarskoj, Orban je veliki uzor Janši, prema Poljskoj. To su zemlje koje su danas crna tačka na karti EU, jer krše temeljne vrijednosti EU."  (DW)