Pred Komitetom za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa danas je održano saslušanje na temu buduće 

politike SAD prema Balkanu.  Raspravu o temi "Balkan: Preporuke za politiku za novu administraciju" organizovao je kongresmen Eliot Engel, a učestvovali su bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, profesor na "Johns Hopkins" Univerzitetu Daniel Serwer, te analitičar Janusz Bugajski.

Tokom saslušanja učesnici su kao ključne probleme na koje bi se nova američka administracija trebala fokusirati istakli odnose između Srbije i Kosova, nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine, te ruski i kineski utjecaj u regiji.

Engel: Političko uređenje u BiH mora da se mijenja

U svom uvodnom izlaganju, kongresmen Eliot Engel pozvao je Srbiju da prizna Kosovo, naglasivši da je Kosovo nezavisno, da se to neće promijeniti i da nema koraka unazad, a da će Srbija morati da ga prizna kako bi postala članica EU.

Uz ocjenu da je 1999. godine "spriječen genocid na tlu Evrope", odlazeći kongresmen Engel je dio svog obraćanja posvetio radu Specijalizovanog suda za ratne zločine na Kosovu.

Napomenuo je da problemi sa sudom ostaju, da međunarodna zajednica nije pozvala Srbiju, već Kosovo da formira specijalni sud i apelovao na SAD i saveznike da "ne dozvole da to postane etnički sud", budući da su do sada optuženi samo Albanci.

- Čitajte zakon, Sud ima nadležnost za sve ratne zločine koji su počinjeni na Kosovu tokom sukoba, nezavisno od toga koja nacionalnost ih je počinila - rekao je Engel.

Istakao je i da je u Srbiji, nakon zatvaranja suda u Haagu, vrlo malo počinilaca zločina na Kosovu, uprkos dokazima, privedeno pravdi.

Spomenuo je i obećanje sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će riješiti ubistvo trojice američkih državljana albanskog porijekla, braće Bitići iz 1999. godine, ali da ništa nije urađeno.

Govoreći o Srbiji, osvrnuo se i na blisku vojnu saradnju s Rusijom i napomenuo da je, prema izvještaju Pentagona, ta saradnja porasla od dolaska Vučića na vlast.

Ponovio je riječi nekadašnjeg američkog zvaničnika Briana Hoyt Yeea da "Srbija ne može sjediti na dvije stolice". Podsjetio je da je Freedom House Srbiju ocijenio kao "hibridni režim", a da je demokratski prostor smanjen.

Govoreći o BiH, Engel je kazao kako se sljedeće sedmice obilježava godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat, ali da je BiH danas zaglavljena i da njen sistem ne funkcionira.

Istakao je da je Daytonski sporazum odveo BiH najdalje dokle je mogao, ali da političko uređenje sada mora da se mijenja kako bi država mogla da napreduje.

Naglasio je da bh. entitet Republika Srpska blokira odluke u interesu zemlje, dodavši kako se to mora zaustaviti.
 

McCaul: Politički vakuum u regiji ne može se ostaviti Kini i Rusiji

Prisutnima se potom obratio kongresmen Michael McCaul, koji je ocijenio da su izazovi u regiji prisutni uprkos napretku koji je postignut u posljednjih 30 godina.

Također je upozorio na nefunkcionalnost BiH. Ukazao je i na veze Srbije s Kinom i Rusijom, te na "destruktivnu agendu" Rusije koja potkopava integraciju regije.

- Ne može se ostaviti politički vakuum u regiji da ga iskorištavaju Kina i Rusija, moramo djelovati - dodao je McCaul.

Prema njegovim riječima, jedan od izazova su i političke podjele u BiH, koja i dalje nije u mogućnosti da uspostavi održivu demokratiju. Također je ukazao na problem nesankcionisanja ratnih zločinaca, što je, smatra, preduslov za pomirenje u regiji.

- Dok SAD i evropski saveznici pokušavaju pomoći Zapadnom Balkanu kako bi izgradili sigurniju, prosperitetniju i demokratsku budućnost, režim Vladimira Putina promoviše destruktivnu agendu stvaranjem podjela i etničkih tenzija - jasan je kongresmen McCaul.
 

Albright: Srbija meta antizapadne propagande Rusije i Kine

Bivša državna sekretarka SAD Madeleine Albright mišljenja je da korupcija ostaje ozbiljan problem Zapadnog Balkana. Nacionalistički lideri koriste etničke tenzije, a Kina i Rusija vrše novi uticaj, posebno u Srbiji koja je meta antizapadne propagande.

Albright je, prilikom predstavljanja političkih preporuka za administraciju izabranog predsjednika Joe Bidena na Zapadnom Balkanu, istakla i da su države Zapadnog Balkana teško pogođene, i zdravstveno i ekonomski, pandemijom koronavirusa.

Predložila je novu regionalnu strategiju za Zapadni Balkan koja se bazira na tri elementa - bližu saradnju SAD sa EU, suzbijanje korupcije i regionalni pristup koji bi promovisao saradnju SAD i EU ne samo sa državama pojedinačno, već ka zajedničkoj izgradnji ekonomskih veza i političkim reformama.

Poručila je i da Srbija ne treba da blokira nezavisnost Kosova.

Na pitanje kongresmena iz Californije smatra li da Srbija podliježe sankcijama zbog kupovine ruskog oruža, Albright je rekla da je potrebno detaljnije istražiti šta se uopšte događa s kupovinom ruskog oružja.

- To jeste nešto što može biti predmet sankcija, ali treba razmotriti šta se tačno kupuje... Potrebna je istraga i akcija Kongresa u tom smjeru - kazala je Albright.

Kada je riječ o ruskom utjecaju, iznijela je mišljenje da Rusi u Srbiji "vježbaju" ono što rade u drugim dijelovima istočne Evrope, da "operišu kako bi podrili demokratiju i odvojili državu od Zapada".

Naglasila je i da Kina širi svoj utjecaj kroz ulaganja u okviru inicijative "Pojas i put", te je podvukla kako nedavno otvorenu kancelariju DFC-a u Beogradu treba iskoristiti kao sredstvo pomoći državama Zapadnog Balkana kroz investicije.

Izrazila je očekivanje da će zapadnobalkanske države imati partnera u Bidenovoj administraciji, koji je, kako je više puta istakla, dobar poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu.
 

Serwer: Potrebno ponovno angažovanje SAD u regionu

Daniel Serwer, profesor vašingtonskog univerziteta "Johns Hopkins" i stručnjak za Balkan, izjavio je da i dalje postoje problemi između Srbije i Kosova, kao i unutar BiH, gdje je Srbija, također, faktor.

Smatra da je za rješenje problema na Zapadnom Balkanu potrebno ponovno angažovanje SAD u regionu i savezništvo s evropskim partnerima.

Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, stav Serwera je da bi glavni cilj trebalo da bude "uzajamno priznavanje i razmjena ambasadora".

Također ocjenjuje da bi njemačka kancelarka Angela Merkel i izabrani američki predsjednik Biden trebalo to da postave kao jasan cilj i pritisnu evropske države koje nisu priznale Kosovo da to učine najkasnije kada to učini i Srbija.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, ocijenio je da Daytonski sporazum sada služi "interesima etničkih pljačkaških barona".

- SAD bi trebalo da pritisnu Evropljane da sankcionišu one koji zagovaraju nezavisnost Republike Srpske, kao i da ojačaju i premjeste svoje trupe, uz vidljivu američku podršku, u grad Brčko na sjeveroistoku države kako bi blokirali secesiju - jasan je Serwer.

Kako je naveo, Evropa i SAD žele postdaytonsku BiH koja može postati članica EU, a da bi to podrazumijevalo izmjenu Ustava i državnog uređenja koje se ne temelji na etničkim podjelama.
 

Bugajski: Srpski i hrvatski političari prijetnja za BiH

Analitičar Janusz Bugajski tokom svog izlaganja upozorio je na stalne prijetnje integritetu BiH.

- One moraju imati posljedice i kazne, jer ograničavaju ekonomski razvoj, ograničavaju strana ulaganja, podstiču međuetničke nesloge, radikalizam i ugrožavaju opstanak države - kazao je Bugajski.

Predložio je da se BiH što prije približi članstvu u NATO kako bi se odbio negativan utjecaj Rusije, te dodao da će to donijeti sigurnost svim narodima u BiH i spriječiti izglede za oružane sukobe i podjele.

- U ovoj klimi državne paralize, srpski entitet se neprestano pomicao s autonomije prema suverenitetu, a njegov vođa Milorad Dodik s moskovskim finansijskim, političkim, i propagandnom podrškom stalno nade u podjele. To je dovelo u iskušenje i neke hrvatske političare da pozovu za formiranje trećeg entiteta. Bošnjački političari su još uvijek predani očuvanju teritorijalnog integriteta - konstatuje Bugajski.

Da bi riješili bosanski ćorsokak, ocjenjuje, američki dužnosnici usko sarađujući s predstavnicima EU moraju osmisliti putokaz za dalekosežne administrativne, ustavne i izborne reforme.

- Bez napretka u sljedećih nekoliko godina nova frustrirana generacija 25 godina nakon Daytona bi ponovno mogla posegnuti za drugim oružjem kao izlazom iz slijepe ulice. Za razliku od 90-ih, Washington mora spriječiti izbijanje nasilja i ne pokušavati da ga ugasi nakon što se razbukta - smatra Bugajski.

Status quo između dva entiteta, dodaje, nije održivo dugoročno rješenje i može se pretvoriti u regionalni haos.

Američka administracija u tandemu s Evropskom unijom na raspolaganju ima nekoliko alata kojima može promovirati reforme i njegovati građansku BiH, riječi su Bugajskog.

- Diplomatska, politička i materijalna podrška građanskoj politici u cijeloj zemlji može se značajno povećati. Vladavina zakona se može ojačati kako bi se osiguralo da se pravosudni sistem odvoji od političkog interesa - dodaje Bugajski.

Prema njegovim riječima, ekonomski instrumenti su i mrkva i štap - potičući reformu, jačanje centralne vlade i učinkovitije lokalne samouprave, istodobno istiskujući sredstva entitetima i kantonima koji blokiraju funkcioniranje države.

- Separatisti mogu biti potisnuti i sankcionisani razotkrivanjem njihove korupcije i ilegalnih veza s ruskim oligarsma - zaključio je Bugajski.       (Vijesti.ba)