Konačno postoji odnos EU prema BiH i odnos BiH prema EU,

a da pri tome nije u naročito velikoj koliziji . Poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba član Predsjedništva BiH Željko Komšić komentirajući završeni Samit EU u Zagrebu. Sa Komšićem smo razgovarali i o pokušaju Milorada Dodika da kroz evropsku agendu promoviše RS kao subjekt međunarodnog prava, odbacivanju konsocijacijskog modela i principa konstitutivnosti. Komšić otkriva izašto smatra da je Dragan Čović tek na riječima „šampion evropskih integracija“ i da je posljednjim potezom ponizio šefa Delegacije EU U BiH Johanna Satlera. Poručuje i da su politike koje zastupa HDZ osuđene na propast i da su bliže Rusiji nego zapadu ...

Gospodine Komšiću danas je održan on line samit EU i zemalja Zapadnog Balkana, gdje je putem video konferencije još jednom potvrđena evropska perspektiva zemalja jugoistočne Evrope. Kako Vi u ovom trenutku gledate na odnose između Evropske unije i Bosne i Hercegovine?

KOMŠIĆ: U posljednje vrijeme primjećuju se određeni pomaci, u kontekstu približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i sa jedne i sa druge strane, što smatram dobrim jer je u jednom trenutku prijetila opasnost da ostanemo u potpunom zapećku, a sada vidimo da neke inicijative kako iz Evropske unije tako i unutar Bosne i Hercegovine ipak ulijevaju određenu dozu nade. Dakle, ta vrsta odnosa konačno postaje obostrana, dakle konačno postoji odnos EU prema BiH i odnos BiH prema EU, a da pri tome nije u naročito velikoj koliziji, barem načelno i to iz niza razloga, koje ću da navedem.

Međutim, prije svega želim još jednom zahvaliti na ogromnoj novčanoj pomoći koju  Evropska unija upućuje Bosni i Hercegovini sa ciljem saniranja posljedica pandemije korona virusa, koja nama stiže unatoč tome što su neki, poput kolege Dodika, potpuno neumjesno tvrdili da nikada od EU ne bi ništa uzeli.

Dakle, snažan poticaj evropskim integracijama Bosne i Hercegovine dalo je Mišljenje Evropske komisije o kandidatskom statusu BiH izraženo kroz 14 ključnih prioriteta, koje ja u potpunosti potpisujem, jer je sve i jedno mišljenje koje je dala Evropska komisija potpuno u skladu sa onim kako ja i politička opcija koju predstavljam vidimo proces EU integracija BiH, jer u konačnici provođenje tih mjera i preporuka dovodi do stvaranja građanske države Bosne i Hercegovine uređene po građanskim i evropskim standardima i principima.

Sa druge strane, nažalost imamo i one takozvane „šampione evropskih integracija“, koji su to jedino tek na riječi, dok istovremeno čine sve kako bi blokirali evropski put Bosne i Hercegovine. Zašto? Pa upravo zato što ispunjavanje mjera i preporuka iz Mišljenja EK kao i približavanje EU znači potpuni poraz etničkih politika koje se temelje na segregaciji i principu nejednake vrijednosti glasa, protiv čega se kroz cijelu političku karijeru borim. Takve politike ne ustručavaju se bilo kojih blokada i one permanentno vode politiku blokada. U posljednje vrijeme naročito da izražaja dolazi njihova drskost.

Tako je gospodin Čović našao za shodno čak i da ponizi šefa Delegacije EU u BiH koji ga je nastojao odobrovoljiti u cilju toga da se priključi radu Političke radne grupe, čije je formiranje dogovoreno nakon niza sastanaka između ambasadora zemalja Kvinte i domaćih političkih predstavnika. Ta politika koja se još jučer kitila epitetom „nosioca evropskih vrijednosti“ postala je toliko u suprotnosti sa EU da joj na tome mogu pozavidjeti i najveći zagovornici jačanja ruskog a smanjivanja zapadno-evropskog utjecaja na ovim prostorima.

Gospodin Dodik je pred sami početak samita poslao pismo zvaničnicima EU. Pažljivim isčitavanjem pisma mogu se primjetiti najmanje dva sporna momenata; promocija tzv. konsocijacijskog uređenja BiH, kao i to da Dodik kroz evropsku agendu nastoji promovisati RS kao subjekt međunarodnog prava. Kako Vi na to gledate?

KOMŠIĆ: To je zato što različiti politički akteri u Bosni i Hercegovini, prije svega HDZ, a sada i SNSD već godinu dana izbjegavaju implementaciju tih 14 ključnih prioriteta, jer bi time očito narušili njihove političke agende, koje nažalost nisu na liniji Kriterija EU iz Kopenhagena i Madrida, a time ni na liniji ostvarivanja europskih standarda.

To svakako nije dobro. Neki od njih, potpuno proizvoljno i neutemeljno tvrde da je Bosna i Hercegovina uređena na principima konsocijacijske demokracije, što je netačno i predstavlja veliki apsurd. Konsocijacijska demokracija je napušten politički sistem u Europi još krajem 1960-tih godina, dok je nešto malo bio u primjeni u Južnoafričkoj Republici početkom 1980-tih kako bi se elementi apartheidaodržali u političkom životu. To svakako nije dobar primjer za Bosnu i Hercegovinu, kao post-konfliktno društvo, koje je bilo predmetom agresije, genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja, kao što je to vidljivo u presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu, Rezidualnog mehanizma kao nasljednika ICTY-a i Međunarodnog suda pravde iz Haaga. Svaka tendencija za konsocijacijskom demokracijom u svome temelju ima težnju da se eventualno kroz novi politički sistem u Bosni i Hercegovini legaliziraju rezultati genocida, ratnih zločina i etničkog čišćenja, te uspostavi sistem u kojem će ljudska prava biti u potpunosti devalvirana.

Vjerujem kako tako nešto neće biti dozvoljeno, jer Bosna i Hercegovina nije nikada bila niti će biti uređena na temeljima konsocijacijske demokracije koja se koristi za raspodjelu političke moći (Power Sharing) u podijeljenim društvima na principima modela proporcionalne zastupljenosti koja se izvodi iz sveukupnog broja stanovništva i primjenjuje prema različitim etničkim zajednicama u odgovarajućoj proporciji. To bi značilo i to da Hrvati kojih ima 14 posto po zadnjem popisu mogu konzumirati maksimalno 14 posto učešća u vlasti.

Kako gledate na Dodikov suptilni pokušaj promocije manjeg bh.entiteta kao subjekta međunarodnog prava?

KOMŠIĆ: Da budem direktan i otvoren. Nismo naivni i vidimo da se tu radi o secesionističkim namjerama koje se pokušavaju maskirati „prihvatanjem evropskih integracija“. Kako je  rečeno i u samom Mišljenju Evropske komisije, Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske i jednog distrikta pod nazivom Distrikt Brčko. Nadležnost entiteta utvrđena je Ustavom Bosne i Hercegovine, dok je nadležnost Distrikta Brčko ostala izvan ustavnog sistema Bosne i Hercegovine, iako o tome postoje relevantni međunarodni dokumenti.

Ono što je važno istači odnosi se na to da niti jedan entitet nije subjektom međunarodnog prava, što znači da ne može stupati u međunarodne odnose. Tako da je svaki kontakt bilo koga iz bilo koja dva entiteta ili distrikta u Bosni i Hercegovine na međunarodnom planu neutemeljen, te ujedno predstavlja udar na ustavni poredak BiH jer se radi o pravno neutemeljenim aktivnostima pojedinaca.

Entiteti i distrikt su subjekti unutarnjih odnosa Bosne i Hercegovine, tako da svaka njihova međunarodna interakcija nije ustavnopravno utemeljena. U toj potrebi da se neki od entiteta neutemeljeno nametnu kao subjekti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava, kriju se opet secesionističke namjere i siguran sam da će to EU i cijela međunarodna zajednica odbaciti kao potpuno neutemeljeno.

Mišljenjem Evropske komisije previđena i reforma pravosuđa. S druge strane vrši se stalni pritisak u cilju protjerivanja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Kako reformisati pravosudni sistem BiH u skladu sa Mišljenjem EK?

KOMŠIĆ: Mišljenjem Evropske komisije se zahtjeva reforma pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kako bi se obezbijedila vladavina prava, a samim time i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Međutim, sadašnji pravosudni sistem u Bosni Hercegovini u kojem dominira Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) koje je vidno pod direktnim političkim utjecajem, tako nešto ne može obezbijediti. Zato se traži u Mišljenju Evropske komisije da se reformira VSTV putem izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i onemogući bilo kakav politički utjecaj na ovo pravosudno tijelo u kojem moraju raditi osobe odvojene od bilo kakvog političkog utjecaja, sa elementima potpune nezavisnosti i profesionalnosti u njihovom odlučivanju.

Ista stvar je i sa Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, kojeg određeni politički akteri žele staviti pod svoju političku kontrolu na način da proizvoljnim i neutemeljenim interpretacijama dijela Ustava Bosne i Hercegovine koji utvrđuje mogućnost da troje inostranih sudaca budu sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nastoje izmijeniti sastav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kako bi njime politički ovladali.

To troje inostranih sudaca predstavljaju branu ostvarivanju političkog utjecaja na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, gdje se iza tog političkog utjecaja kriju secesionističke namjere pojedinih političkih lidera u ovoj zemlji. Potpuno svjestan kako Bosna i Hercegovina ne može iskazati svoj suverenitet ako u radu njenog Ustavnog suda učestvuju inostrane sudije, želim jasno istaći da radi mogućih secesionistički namjera pojedinih političkih aktera to pitanje treba rješavati na kraju europskog puta Bosne i Hercegovine, odnosno kao jednu od zadnjih stvari u okviru pregovaračkih poglavlja, jer bi se u suprotnom mogao stvoriti veoma opasan prostor za secesionističke namjere, što ne bi trebalo biti nikome u interesu.

Isto tako, Bosna i Hercegovina treba imati svoj Vrhovni sud, kao konačni tumač prava u Bosni Hercegovini, kako bi se pravosudni krug zatvorio na kvalitetan način. Za takvu aktivnost, potrebna je dodatna reforma Ustava Bosne i Hercegovine.

Koliko je princip  konstitutivnosti naroda u skladu sa evropskim standardnima u kontekstu Mišljenja Evropske komisije?

KOMŠIĆ: Nije uopće. U Mišljenju Evropske komisije, jasno je rečeno da svi građani Bosne i Hercegovine moraju imati jednakost u svim političkim i ljudskim pravima, odnosno da bilo čija etnička pripadnost ili mjesto prebivališta ne može utvrđivati bilo čiji status u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

Tim dijelom Mišljenje Evropske komisije, jasno je rečeno da Bosna i Hercegovina mora izmijeniti svoj politički sistem kako bi se omogućila potpuna konzumacija svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve građane Bosne i Hercegovine i to na jednak način, bez bilo kojeg vida diskriminacije. Da bi Bosna i Hercegovina uopće mogla započeti rad na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, prva stvar koju bismo morali obaviti jeste da obezbijedimo jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine u njihovim političkim i ljudskim pravima, te na taj način eliminiramo postojanje sistemske diskriminacije u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

To je krucijalno važno za ovu zemlju. U prilog tome govore presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima „Sejdić-Finci“, „Zornić“, „Pilav“, „Šlaku“ i „Baralija“ odnosno kako je u njima rečeno sadašnji politički sistem u Bosni i Hercegovini utemeljen na „konstitutivnim narodima“ je rezultat genocida i etničkog čišćenja, ali da se radi uspostavljanja mira 1995. godine moralo pristati na tako nešto potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, iz Daytona 1995. godine. Time je ovdje ostao politički sistem sa ugrađenom sistemskom diskriminacijom, što je neprihvatljivo.

Jedan od načina izražavanja takve sistemske diskriminacije je predstavljena u političkom zahtjevu za „legitimnim političkim predstavnicima konstitutivnih naroda“ čime bi se postojeća sistemska diskriminacija dodatno ojačala, što je također neprihatljivo. To je, dakle, politički sistem koji zahtijeva promjenu i prelazak na totalnu demokraciju i jednakopravnost svih građana, što je moguće jedino reformom Ustava Bosne i Hercegovine.

Ipak, predstavnici HDZ-a se u kontinuitetu se zalažu za princip konstitutivnosti. Kako će na kraju završiti to zalaganje?

KOMŠIĆ: Ako je suditi po tome što HDZ odbija učestvovati u radu Političke radne grupe koja ima snažnu podršku, EU, Kvinte i Sjedinjenih Američkih Država takvo zalaganje osuđeno je na političku propast, što uostalom tvrdim već godinama. Jednostavno takvi politički principi nisu u skladu sa civilizacijskim i demokratskim vrijednostima modernog zapadnog svijeta i ako ćemo pošteno bliži su Rusiji koja podržava takve retrogradne i anahrone principe iz svojih interesa. Ne treba biti siguran ni to koliko takva politika, koja se orijentira prema Istoku donosili koristi ili štete i zvaničnom Zagrebu.

Sada kada smo konačno počeli raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK, jedna politika odnosno, politika HDZ-a, potpuno je iskočila i lokomotive evropskih integracija i ide u suprotnom smjeru od toga.    S.Ć  (Vijesti.ba)

Konačno postoji odnos EU prema BiH i odnos BiH prema EU,

a da pri tome nije u naročito velikoj koliziji . Poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba član Predsjedništva BiH Željko Komšić komentirajući završeni Samit EU u Zagrebu. Sa Komšićem smo razgovarali i o pokušaju Milorada Dodika da kroz evropsku agendu promoviše RS kao subjekt međunarodnog prava, odbacivanju konsocijacijskog modela i principa konstitutivnosti. Komšić otkriva izašto smatra da je Dragan Čović tek na riječima „šampion evropskih integracija“ i da je posljednjim potezom ponizio šefa Delegacije EU U BiH Johanna Satlera. Poručuje i da su politike koje zastupa HDZ osuđene na propast i da su bliže Rusiji nego zapadu ...

Gospodine Komšiću danas je održan on line samit EU i zemalja Zapadnog Balkana, gdje je putem video konferencije još jednom potvrđena evropska perspektiva zemalja jugoistočne Evrope. Kako Vi u ovom trenutku gledate na odnose između Evropske unije i Bosne i Hercegovine?

KOMŠIĆ: U posljednje vrijeme primjećuju se određeni pomaci, u kontekstu približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i sa jedne i sa druge strane, što smatram dobrim jer je u jednom trenutku prijetila opasnost da ostanemo u potpunom zapećku, a sada vidimo da neke inicijative kako iz Evropske unije tako i unutar Bosne i Hercegovine ipak ulijevaju određenu dozu nade. Dakle, ta vrsta odnosa konačno postaje obostrana, dakle konačno postoji odnos EU prema BiH i odnos BiH prema EU, a da pri tome nije u naročito velikoj koliziji, barem načelno i to iz niza razloga, koje ću da navedem.

Međutim, prije svega želim još jednom zahvaliti na ogromnoj novčanoj pomoći koju  Evropska unija upućuje Bosni i Hercegovini sa ciljem saniranja posljedica pandemije korona virusa, koja nama stiže unatoč tome što su neki, poput kolege Dodika, potpuno neumjesno tvrdili da nikada od EU ne bi ništa uzeli.

Dakle, snažan poticaj evropskim integracijama Bosne i Hercegovine dalo je Mišljenje Evropske komisije o kandidatskom statusu BiH izraženo kroz 14 ključnih prioriteta, koje ja u potpunosti potpisujem, jer je sve i jedno mišljenje koje je dala Evropska komisija potpuno u skladu sa onim kako ja i politička opcija koju predstavljam vidimo proces EU integracija BiH, jer u konačnici provođenje tih mjera i preporuka dovodi do stvaranja građanske države Bosne i Hercegovine uređene po građanskim i evropskim standardima i principima.

Sa druge strane, nažalost imamo i one takozvane „šampione evropskih integracija“, koji su to jedino tek na riječi, dok istovremeno čine sve kako bi blokirali evropski put Bosne i Hercegovine. Zašto? Pa upravo zato što ispunjavanje mjera i preporuka iz Mišljenja EK kao i približavanje EU znači potpuni poraz etničkih politika koje se temelje na segregaciji i principu nejednake vrijednosti glasa, protiv čega se kroz cijelu političku karijeru borim. Takve politike ne ustručavaju se bilo kojih blokada i one permanentno vode politiku blokada. U posljednje vrijeme naročito da izražaja dolazi njihova drskost.

Tako je gospodin Čović našao za shodno čak i da ponizi šefa Delegacije EU u BiH koji ga je nastojao odobrovoljiti u cilju toga da se priključi radu Političke radne grupe, čije je formiranje dogovoreno nakon niza sastanaka između ambasadora zemalja Kvinte i domaćih političkih predstavnika. Ta politika koja se još jučer kitila epitetom „nosioca evropskih vrijednosti“ postala je toliko u suprotnosti sa EU da joj na tome mogu pozavidjeti i najveći zagovornici jačanja ruskog a smanjivanja zapadno-evropskog utjecaja na ovim prostorima.

Gospodin Dodik je pred sami početak samita poslao pismo zvaničnicima EU. Pažljivim isčitavanjem pisma mogu se primjetiti najmanje dva sporna momenata; promocija tzv. konsocijacijskog uređenja BiH, kao i to da Dodik kroz evropsku agendu nastoji promovisati RS kao subjekt međunarodnog prava. Kako Vi na to gledate?

KOMŠIĆ: To je zato što različiti politički akteri u Bosni i Hercegovini, prije svega HDZ, a sada i SNSD već godinu dana izbjegavaju implementaciju tih 14 ključnih prioriteta, jer bi time očito narušili njihove političke agende, koje nažalost nisu na liniji Kriterija EU iz Kopenhagena i Madrida, a time ni na liniji ostvarivanja europskih standarda.

To svakako nije dobro. Neki od njih, potpuno proizvoljno i neutemeljno tvrde da je Bosna i Hercegovina uređena na principima konsocijacijske demokracije, što je netačno i predstavlja veliki apsurd. Konsocijacijska demokracija je napušten politički sistem u Europi još krajem 1960-tih godina, dok je nešto malo bio u primjeni u Južnoafričkoj Republici početkom 1980-tih kako bi se elementi apartheidaodržali u političkom životu. To svakako nije dobar primjer za Bosnu i Hercegovinu, kao post-konfliktno društvo, koje je bilo predmetom agresije, genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja, kao što je to vidljivo u presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu, Rezidualnog mehanizma kao nasljednika ICTY-a i Međunarodnog suda pravde iz Haaga. Svaka tendencija za konsocijacijskom demokracijom u svome temelju ima težnju da se eventualno kroz novi politički sistem u Bosni i Hercegovini legaliziraju rezultati genocida, ratnih zločina i etničkog čišćenja, te uspostavi sistem u kojem će ljudska prava biti u potpunosti devalvirana.

Vjerujem kako tako nešto neće biti dozvoljeno, jer Bosna i Hercegovina nije nikada bila niti će biti uređena na temeljima konsocijacijske demokracije koja se koristi za raspodjelu političke moći (Power Sharing) u podijeljenim društvima na principima modela proporcionalne zastupljenosti koja se izvodi iz sveukupnog broja stanovništva i primjenjuje prema različitim etničkim zajednicama u odgovarajućoj proporciji. To bi značilo i to da Hrvati kojih ima 14 posto po zadnjem popisu mogu konzumirati maksimalno 14 posto učešća u vlasti.

Kako gledate na Dodikov suptilni pokušaj promocije manjeg bh.entiteta kao subjekta međunarodnog prava?

KOMŠIĆ: Da budem direktan i otvoren. Nismo naivni i vidimo da se tu radi o secesionističkim namjerama koje se pokušavaju maskirati „prihvatanjem evropskih integracija“. Kako je  rečeno i u samom Mišljenju Evropske komisije, Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske i jednog distrikta pod nazivom Distrikt Brčko. Nadležnost entiteta utvrđena je Ustavom Bosne i Hercegovine, dok je nadležnost Distrikta Brčko ostala izvan ustavnog sistema Bosne i Hercegovine, iako o tome postoje relevantni međunarodni dokumenti.

Ono što je važno istači odnosi se na to da niti jedan entitet nije subjektom međunarodnog prava, što znači da ne može stupati u međunarodne odnose. Tako da je svaki kontakt bilo koga iz bilo koja dva entiteta ili distrikta u Bosni i Hercegovine na međunarodnom planu neutemeljen, te ujedno predstavlja udar na ustavni poredak BiH jer se radi o pravno neutemeljenim aktivnostima pojedinaca.

Entiteti i distrikt su subjekti unutarnjih odnosa Bosne i Hercegovine, tako da svaka njihova međunarodna interakcija nije ustavnopravno utemeljena. U toj potrebi da se neki od entiteta neutemeljeno nametnu kao subjekti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava, kriju se opet secesionističke namjere i siguran sam da će to EU i cijela međunarodna zajednica odbaciti kao potpuno neutemeljeno.

Mišljenjem Evropske komisije previđena i reforma pravosuđa. S druge strane vrši se stalni pritisak u cilju protjerivanja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Kako reformisati pravosudni sistem BiH u skladu sa Mišljenjem EK?

KOMŠIĆ: Mišljenjem Evropske komisije se zahtjeva reforma pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kako bi se obezbijedila vladavina prava, a samim time i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Međutim, sadašnji pravosudni sistem u Bosni Hercegovini u kojem dominira Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) koje je vidno pod direktnim političkim utjecajem, tako nešto ne može obezbijediti. Zato se traži u Mišljenju Evropske komisije da se reformira VSTV putem izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i onemogući bilo kakav politički utjecaj na ovo pravosudno tijelo u kojem moraju raditi osobe odvojene od bilo kakvog političkog utjecaja, sa elementima potpune nezavisnosti i profesionalnosti u njihovom odlučivanju.

Ista stvar je i sa Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, kojeg određeni politički akteri žele staviti pod svoju političku kontrolu na način da proizvoljnim i neutemeljenim interpretacijama dijela Ustava Bosne i Hercegovine koji utvrđuje mogućnost da troje inostranih sudaca budu sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nastoje izmijeniti sastav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kako bi njime politički ovladali.

To troje inostranih sudaca predstavljaju branu ostvarivanju političkog utjecaja na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, gdje se iza tog političkog utjecaja kriju secesionističke namjere pojedinih političkih lidera u ovoj zemlji. Potpuno svjestan kako Bosna i Hercegovina ne može iskazati svoj suverenitet ako u radu njenog Ustavnog suda učestvuju inostrane sudije, želim jasno istaći da radi mogućih secesionistički namjera pojedinih političkih aktera to pitanje treba rješavati na kraju europskog puta Bosne i Hercegovine, odnosno kao jednu od zadnjih stvari u okviru pregovaračkih poglavlja, jer bi se u suprotnom mogao stvoriti veoma opasan prostor za secesionističke namjere, što ne bi trebalo biti nikome u interesu.

Isto tako, Bosna i Hercegovina treba imati svoj Vrhovni sud, kao konačni tumač prava u Bosni Hercegovini, kako bi se pravosudni krug zatvorio na kvalitetan način. Za takvu aktivnost, potrebna je dodatna reforma Ustava Bosne i Hercegovine.

Koliko je princip  konstitutivnosti naroda u skladu sa evropskim standardnima u kontekstu Mišljenja Evropske komisije?

KOMŠIĆ: Nije uopće. U Mišljenju Evropske komisije, jasno je rečeno da svi građani Bosne i Hercegovine moraju imati jednakost u svim političkim i ljudskim pravima, odnosno da bilo čija etnička pripadnost ili mjesto prebivališta ne može utvrđivati bilo čiji status u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

Tim dijelom Mišljenje Evropske komisije, jasno je rečeno da Bosna i Hercegovina mora izmijeniti svoj politički sistem kako bi se omogućila potpuna konzumacija svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve građane Bosne i Hercegovine i to na jednak način, bez bilo kojeg vida diskriminacije. Da bi Bosna i Hercegovina uopće mogla započeti rad na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, prva stvar koju bismo morali obaviti jeste da obezbijedimo jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine u njihovim političkim i ljudskim pravima, te na taj način eliminiramo postojanje sistemske diskriminacije u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

To je krucijalno važno za ovu zemlju. U prilog tome govore presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima „Sejdić-Finci“, „Zornić“, „Pilav“, „Šlaku“ i „Baralija“ odnosno kako je u njima rečeno sadašnji politički sistem u Bosni i Hercegovini utemeljen na „konstitutivnim narodima“ je rezultat genocida i etničkog čišćenja, ali da se radi uspostavljanja mira 1995. godine moralo pristati na tako nešto potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, iz Daytona 1995. godine. Time je ovdje ostao politički sistem sa ugrađenom sistemskom diskriminacijom, što je neprihvatljivo.

Jedan od načina izražavanja takve sistemske diskriminacije je predstavljena u političkom zahtjevu za „legitimnim političkim predstavnicima konstitutivnih naroda“ čime bi se postojeća sistemska diskriminacija dodatno ojačala, što je također neprihatljivo. To je, dakle, politički sistem koji zahtijeva promjenu i prelazak na totalnu demokraciju i jednakopravnost svih građana, što je moguće jedino reformom Ustava Bosne i Hercegovine.

Ipak, predstavnici HDZ-a se u kontinuitetu se zalažu za princip konstitutivnosti. Kako će na kraju završiti to zalaganje?

KOMŠIĆ: Ako je suditi po tome što HDZ odbija učestvovati u radu Političke radne grupe koja ima snažnu podršku, EU, Kvinte i Sjedinjenih Američkih Država takvo zalaganje osuđeno je na političku propast, što uostalom tvrdim već godinama. Jednostavno takvi politički principi nisu u skladu sa civilizacijskim i demokratskim vrijednostima modernog zapadnog svijeta i ako ćemo pošteno bliži su Rusiji koja podržava takve retrogradne i anahrone principe iz svojih interesa. Ne treba biti siguran ni to koliko takva politika, koja se orijentira prema Istoku donosili koristi ili štete i zvaničnom Zagrebu.

Sada kada smo konačno počeli raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK, jedna politika odnosno, politika HDZ-a, potpuno je iskočila i lokomotive evropskih integracija i ide u suprotnom smjeru od toga.    S.Ć  (Vijesti.ba)