Situacija u zemljama Zapadnog Balkana, te prijetnje koje izazivaju nestabilnost i nesigurnost u regiji

bile su teme rasprave u britanskom Domu lordova. Dio rasprave posvećen je i situaciji u BiH.U uvodnom obraćanju baronesa Arminka Helić, britanska političarka bh. porijekla, prisjetila se preminulog bivšeg visokog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna, ističući da niko u Britanskom parlamentu nije tako dobro poznavao situaciju u BiH kao on. Podsjetila je da je Ashdown ulazio u Sarajevo i izlazio iz njega za vrijeme opsade, najduže u modernoj historiji. 

"On je koristio svoje oči i uši kako bi utvrdio ko je u ratu u pravu, a ko u krivu", podsjetila je na riječi BBC-evog Jeremyja Bowena.

Helić je napomenula da je BiH za vrijeme Ashdownovog mandata na mjestu visokog predstavnika prošla kroz najuspješniji period u postratnoj historiji.

"Zbog njegove hrabrosti, odlučnosti i diplomatskih vještina, Bosna se uspjela oporaviti od najsurovijeg rata, natopljenog krvlju od ratnih zločina, genocida, organiziranih masovnih silovanja i ubijanja koja nisu viđena u Evropi od Drugog svjetskog rata. Kao visoki predstavnik, lord Ashdown uspješno je uspostavio državnu vojnu komandu i nadgledao uspostavu pravosudnog sistema. Nadgledao je uspostavu jedinstvene državne obavještajne službe pod parlamentarnim nadzorom, jedinstvenu carinsku službu i prošireno Vijeće ministara. Nije se plašio pogledati lokalne i regionalne političare u oči i izazvati ih. Kao rezultat toga, Bosna je nadživjela ljude kao što su srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji su nastojali raskomadati zemlju na etničkoj osnovi te Radovana Karadžića, Ratka Mladića i druge koji danas borave u zatvorskim ćelijama u Haagu", kazala je Helić.

Osvrćući se na stanje u regiji, Helić je istaknula velike promjene u posljednje dvije decenije. U tom je kontekstu izdvojila Sloveniju i Hrvatsku, koje su postale članice EU-a i NATO-a, te Albaniju i Crnu Goru koje su dio Alijanse, ali i Srbiju koja ima status kandidata za EU.

"Bosna se održala uprkos kontinuiranim naporima da se zemlja razbije", poručila je.

Podsjetila je da je EU prepustile probleme u regiji domaćim liderima, ignorirajući činjenicu da mnogi od njih jedno govore u Washingtonu, Londonu i Briselu, a sasvim drugo kada se obraćaju domaćem stanovništvu i kada provode svoje politike.

"Nažalost, Srbija i, u manjoj mjeri, Hrvatska, još uvijek omogućavaju svojim zastupnicima u Bosni da potkopavaju suverenitet zemlje, ohrabrujući HDZ da stvori treći, hrvatski, entitet unutar FBiH i koristi svoje članstvo u EU kako bi se to ostvarilo, što u potpunosti podržava Rusija, vjerovatno zbog potencijala da se time doprinese raspadu zemlje. Srbija podržava secesioniste u manjem entitetu RS", istakal je ona

Helić je napomenula da je RS proslavila tzv. dan entiteta: datum iz 1992. godine kada su proglašavanjem vlastite države bosanski Srbi pokrenuli razarajući četvorogodišnji rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi i ostavili milione raseljenih.

Ustavni sud BiH je 2015. godine, dodala je, dan RS-a proglasio za neustavan praznik, ali se on ipak proslavlja pod pokroviteljstvom entitetskog predsjednika čija je politika otcjepljenje od BiH i pridruživanje Srbiji.

"Proslavi su prisustvovali premijerka i ministar odbrane Srbije, dok je predsjednik Srbije uputio čestitku. Nema sumnje o signalu koji se time šalje: zemlja koja teži članstvu u EU, Srbija, direktno podriva suverenitet i teritorijalni integritet susjedne zemlje. Štaviše, to čini skupa sa Rusijom, čiji je ambasador u Bosni prisustvovao tom događaju, zajedno sa ruskom paravojnom jedinicom koju simpatizira predsjednik Putin, takozvanim „Noćnim vukovima“, koji su se navodno borili u ruskom nezakonitom aneksiranju Krima i okupaciji istočne Ukrajine. Uoči parade, srbijanska premijerka je primila orden RS-a, koji je prethodno dodijeljen osuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Plavšiću i Šešelju",  pojasnila je Helić.

Za razliku od perioda u kojem je Ashdown obnašao dužnost u BiH, kada su sankcionirani svi oni koji su ugrožavali Dejtonski mirovni sporazum, Helić ističe kako to danas nije slučaj pa čak izostaje i saopćenje iz EU-a, SAD-a ili Velike Britanije.

"Nadam se da će ministar podijeliti analizu ovih događaja i naznačiti koji su to planovi za diplomatski odgovor sa našim evropskim partnerima. Plašim se da se naša šutnja interpretira kao zeleno svjetlo za daljnje djelovanje nekih lidera u regionu koji na taj način guraju svoju nacionalističku agendu unazad, držeći region u stanju stalne nesigurnosti i napetosti i držeći kao taoca budućnost miliona mladi ljudi", dodala je.

Konstatirala je da se svaki problem u regiji reflektira na BiH te da se efektivnost britanske politike prema Zapadnom Balkanu može mjeriti na osnovu toga da li osigurava ili dozvoljava dalju destabilizaciju BiH.

"Ne možemo priuštiti nestabilnost Balkana, dominaciju Rusije ili regiju označenu narkoticima, trgovinom oružjem i ljudima te radikalizacijom", istakla je Helić. 

"Naročito kada je u pitanju Bosna, moramo razjasniti da će OHR imati podršku, pa i kada je u pitanju korištenje bonskih ovlasti, sve dok zemlja ne odmakne na putu ka članstvu u NATO-u i EU", poručila je Helić.
 
(Vijesti.ba)