“Srpski predsjednik Bosne i Hercegovine odbija državu kojom predsjedava”,

naslov je članka objavljenog u uglednom švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung. Kako navode, Milorad Dodik koketira sa aspiracijama za otcjepljenje, a susjedna Hrvatska se miješa u unutarnju politiku BiH. Također, navode da se “pritisak na bosansku državu pojačao nakon izbora”.“Već prvih dana nakon što je položio zakletvu u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik je pojasnio svoj stav prema bosanskoj državi”, piše Neue Zuericher Zeitung, navodeći Dodikovu izjavu da će za bilo kakva poslovna putovanja kao član Predsjedništva koristiti svoj srpski pasoš, a ne bosanski. List navodi i Dodikov odgovor na pismo američkog predsjednika povodom Dana državnosti BiH, 25. novembra, u kojem je naveo da Srbi ne doživljavaju taj dan kao praznik.“U isticanju tog praznika, vodstvo srpskog dijela države vidi umjetno naglašavanje kontinuiteta države koja takva nije postojala i time ističe svoju odbojnost prema današnjem obliku države”.“To da izbor Dodika, koji kontinuirano koketira sa aspiracijama otcjepljenja, u najvišu državnu instituciju, ojačava srpsko otuđenje od jedinstvene države, je bilo jasno”, piše list, navodeći da je prošle sedmice oformljen Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS, koji “se posmatra kao prethodnica obavještajne službe srpskog djela zemlje”.“Ali, i sa hrvatske strane se pojačava pritisak na strukture krhke multietničke države”, navodi list.“Nacionalistički nastrojeni Hrvati ne priznaju novoizabranog predstavnika svoje etničke grupe u Predsjedništvu, Željka Komšića, koristeći argument da je on izabran na tu poziciju zahvaljujući muslimanskim glasovima. Obzirom da lijevičarsko-liberalni Komšić odbija nacionalističku retoriku, i da je povrh toga i oženjen muslimankom, on za mnoge Hrvate ne predstavlja pravog predstavnika njihove etničke grupe”, navodi list.“Za njih je kandidat nacionalističke stranke HDZ, Dragan Čović, jedini legitimni kandidat za hrvatsko mjesto u tročlanom predsjedništvu. Čović i oni koji ga podržavaju u tome dobijaju podršku od hrvatske vlade u Zagrebu, koja za to koristi svoje članstvo u Evropskoj Uniji”, piše list.Neue Zuericher Zeitung također navodi da je ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Marija Pejčinović Burić, pokrenula diskusiju o tome u institucijama Evropske unije.“U Evropskom parlamentu je zastupnica Željana Zovko povezala Komšićev izbor sa pojačanim angažmanom Turske na Balkanu, posebno u Bosni. Također su premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazili zabrinutost u vezi sa stanjem hrvatskog stanovništva Bosne i Hercegovine”.List piše da posmatrači cjelokupnog procesa u tome prepoznaju “ciljanu diplomatsku inicijativu Zagreba” da se jača promovisanje jedinstvenosti među Hrvatima u BiH, i time i podjela Federacije na hrvatski i muslimanski dio zemlje.“Bosanski Hrvati to traže već odavno”, piše list.List, međutim, navodi da je “spremnost” međunarodne zajednice za reviziju strukture države BiH, ipak, “dosta manja” nego po pitanju zamjene teritorija između Srbije i Kosova. Švicarski list takve mogućnosti naziva Pandorinom kutijom.“Debate oko granica bi neizbježno dovele do novih poremećaja, pogotovo jer samo polovina bosanskih Hrvata živi u zajednicama sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Pritom bi podjela Federacije osnažila već ionako jaku nacionalizaciju bosanke politike, što bi zajedničku državu nadalje oslabilo”.“Profitirale bi one sile koje jaku bosansku državu već ionako odbijaju”, piše list, dodajući da to objašnjava činjenicu da su Dodikov SNSD i Čovićev HDZ nakon oktobarskih izbora zajedno objavili da će ući u koaliciju tokom pregovora za formiranje vlasti.Uzimajući u obzir ovakav razvoj događaja, CDU političar Christian Schwarz-Schilling vidi čak i prijetnju za opstanak bosanske države, piše list, navodeći njegov nedavni intervju za Deutsche Welle.“Ovo bi dugoročno mogao biti scenario za prepadanje. Ali, izazovi za bosansku državu se zapravo ne ogledaju samo u svađi oko državnog praznika”.                                              N1