BiH bi danas mogla dobiti zeleno svjetlo za novi korak na putu prema NATO-u,

 najavio je generalni tajnik Jens Stoltenberg koji će to predložiti ministrima vanjskih poslova članica NATO-a.Godišnji nacionalni program za Bosnu i Hercegovinu praktično bi značio aktivaciju MAP-a i jačanje suradnje između Bosne i Hercegovine i najveće vojno-političke alijanse na svijetu. No, hoće li do toga uistinu i doći? Bolji poznavatelji prilika smatraju kako će pred Bosnu i Hercegovinu ipak biti postavljeni zahtjevi koje će biti teško ispuniti.

 
Iz Bruxellesa ipak stiže upozorenje da i pored pozitivnog razvoja situacije sve ostaje u rukama bh. političara.
 
"Razgovarat ćemo o daljnjem razvoju veza s Bosnom I Hercegovinom i očekujem da će ministri potvrditi spremnost NATO-a da prihvate prvi bosanski Nacionalni godišnji program. Ovo je veoma važan alat koji može pomoći zemlji da nastavi rad na važnim političkim, ekonomskim i obrambenim reformama. Sada je na Bosni i Hercegovini da prihvate ovu šansu koju im dajemo", kaže Stoltenberg.
 
Godišnji nacionalni plan 
 
Bivši zamjenik ministra odbrane BiH Emir Suljagić u razgovoru za Vijesti.ba kaže da sve aktivnosti vezane za ispunjavanje obaveza iz MAP-a sada idu putem Vijeća ministara, odnosno Ministarstva odbrane BiH.
 
- Štaviše, od 2008. godine postoji nacrt našeg prvog Godišnjeg nacionalnog plana, koji se obično podnosi u septembru, ali s obzirom na to da odluka NATO-a - ako do nje sutra dođe - dolazi krajem godine, moguće je da će se u narednih šest mjeseci, nekad do juna raditi na dokumentu prije nego što se podnese - dodaje Suljagić.
 
Prema njegovim riječima, to nije jednostavan dokument i ne odnosi se samo na Oružane snage, odnosno njihovu sposobnost i kapacitet.
 
- Godišnji nacionalni plan ima pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, bezbjednosna i pravna pitanja. U članstvo NATO-a, naime, ne ulaze vojske i oružane snage, nego države - jasan je Suljagić.
 
Tvrdi da je iz usta brojnih srpskih političara, čak i onih koji se smatraju tvrdokornim nacionalistima, više puta čuo da postoji saglasnost za MAP, ali ne i za članstvo u NATO-u.
 
Ističe kako je vojna neutralnost, na koju se pozivaju političari iz manjeg bh. entiteta, besmislena iz nekoliko razloga.
 
- Prvo, Zakon o odbrani BiH nalaže poduzimanje aktivnosti za članstvo u NATO-u kao zakonsku obavezu. Drugo, kada Milorad Dodik i njegovi istomišljenici govore o neutralnosti, oni ne govore o neutralnosti skandinavskog tipa - kakva su naprimjer švedska ili finska neutralnost, koja podrazumijeva punu interoperabilnost i zajedničke vježbe sa zemljama članicama NATO-a - nego o neutralnosti srbijanskog tipa, odnosno guranju BiH unutar ruske vojne i sigurnosne arhitekture - poručuje Suljagić.
 
Dodik protiv 
 
Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine kaže da će se pridržavati rezolucije Narodne skupštine RS-a o vojnoj neutralnosti, te da "ništa što se tiče NATO-a s moje strane neće biti podržano".
 
U idealnom scenariju, BiH može Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) aktivirati do kraja ove godine. No, brojne su prepreke koje to mogu usporiti, tvrdi direktor Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović. 
 
- Dodik može jednu takvu odluku da ne odobri i onda posegne za zaštitom vitalnog nacionalnog interesa i ostalim mehanizmima koji su mu na raspolaganju. Ali i pored toga ja ipak mislim da se ta odluka u konačnici može donijeti preglasavanjem sa 2:1 - smatra Hadžović.
 
Nakon što BiH aktivira MAP, ističe naš sagovornik, proširit će se njen obim saradnje s Alijansom i dobit će privilegije da može prisustvovati većem broju radnih sastanaka.
 
- BiH će biti aktivniji sudionik svih dešavanja u NATO-u, od čijih ćemo članica dobiti još veću podršku da što brže ispunimo sve uslove koji su pred nama - dodaje Hadžović.
 
Do sada se sticao utisak da je samo Ministarstvo odbrane zaduženo za proces integracije u NATO, a sada će se taj spektar, poručuje Hadžović, proširiti na znatno veći broj institucija, od kojih će se zahtijevati da daju daleko veći doprinos u cjelokupnom procesu.
 
Na kraju dodaje i da su sve zemlje koje su do sada aktivirale MAP postale punopravnim članicama NATO-a. Pa zašto ne bi i BiH?
 
 
(Vijesti.ba)