.

 

 

 

 

 


.

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske objavila je redovni godišnji izvještaj za 2020/21. o sigurnosnom okruženju i rizicima,

utjecaju COVID-19 na globalnu sigurnost, terorističkim prijetnjama Evropi, ekstremizmu koji jača u vrijeme pandemije, kibernetičkim napadima…  U izvještaju su tretirali i pitanje Zapadnog Balkana, država regije među kojima je i Bosna i Hercegovina.

 

– Cyber-napadi, posebno oni iz Rusije i Kine, mogu nanijeti štetu Hrvatskoj, dok koncept takozvanog “srpskog sveta” plasiran iz Srbije i poduprt iz Rusije dodatno destabilizira Zapadni Balkan – stoji u ovom izvještaju.

– Hrvatsko jugoistočno susjedstvo, odnosno Zapadni Balkan i dalje je opterećeno nedovršenim stabilizacijskim procesima. Radi se o području koje obilježavaju neriješena međudržavna i međunacionalna pitanja, uz teškoće u vezi s iskazanom namjerom za evropskim integracijama zbog nedovoljne provedbe reformi. Nepovoljni politički i ekonomski uvjeti stvaraju podlogu za jačanje radikalnih i ekstremnih tendencija, kao i društvenih rascjepa u tim krhkim društvima. Iseljavanje iz država zapadnog Balkana dodatno utječe na razvojne perspektive ovog područja. Ovaj trend će se nastaviti, a uz ostale, može imati i sigurnosne posljedice, koje su se već pokazale tokom pandemije kroz nedostatak medicinskog osoblja – navedeno je u izvještaju.

Naglašeno je da “društvene i međunacionalne tenzije mogu dovesti do međusobnih napetosti i incidenata, posebno u sredinama u kojima postoje neriješeni međunacionalni odnosi”.

– Političke prilike u Bosni i Hercegovini i dalje obilježava unutrašnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja Bosne i Hercegovine, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zagarantirane jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Dejtonskog mirovnog sporazuma, poput umanjivanja konstitutivnih prava Hrvata u BiH, mogao bi negativno utjecati na položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH, političku stabilnost i međunacionalni balans unutar BiH, kao i umanjiti demokratsku legitimaciju društvenog uređenja BiH – navodi se u izvještaju.

Hrvatski obavještajci bavili su se i pitanjem nepostizanja srpsko-albanskog dogovora oko Kosova. Zaključeno je da to i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protiv-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.

– U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept “srpskog sveta” kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Evrope u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda. Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Evrope, posebice prema BiH i Crnoj Gori.

Kroz medije i javne nastupe istaknutih pojedinaca, u pojedinim državama susjedstva nastavilo se plasiranjem narativa kojim se želi osporiti legitimnost i zakonitost oslobodilačkih vojnoredarstvenih operacija tokom Domovinskog rata, a Republiku Hrvatsku se iskrivljavanjem činjenica sistemski pokušava prikazati kao državu nastalu na zločinima te kao sljednicu politike i postupaka kvislinške NDH-a iz Drugog svjetskog rata – zaključuje se u izvještaju SOA-e.

(Faktor.ba/Saff)