Mnogi svoj višak kilograma pravdaju genetskim predispozicijama. Doktorica Ivana Buzadžić objašnjava da li naš DNK lanac
krije odgovor na pitanje zašto se neko ugojio, a neko ne tokom praznika iako je jeo istu hranu. Prvu polovinu januara obilježili su praznici, ali i ukusna, teška i kalorična hrana. Poslije ove dvije nedelje, neko ima koji kilogram viška, a ima i onih koji su ostali na identičnoj težini kao prije Božića i Nove godine. Da li je za to odgovorna genetika? Gošća Jutarnjeg programa, dr Ivana Buzadžić, specijalsta genetike, molekularni biolog i fiziolog uticajem genetike na našu tjelesnu masu i ostale aspekte zdravlja se bavi od 2014. godine i navodi da u njihova istraživanja pokazala da određene dijete kod nekih ljudi daju bolje rezultate nego kod drugih koji se pridržavaju istog režima ishrane. “Kada sam počela da radim nutrigenetiku pristupila sam individualno svakom pojedincu. Svako od nas nosi određenu kombinaciju gena koju smo naslijedili od naših roditelja i to je nešto što ne možemo da promjenimo. Ono što možemo da promjenimo to je ispoljavanje gena”, dodaje dr Buzadžić.
Ne postoje dobri i loši geni. Kada je u pitanju nutrigenetika ne postoje dobri i loši geni, postoji samo dobar i loš izbor načina života. Prosto, postoje osobe koje mogu da metabolišu visokokaloričnu hranu i da im se ništa ne dogodi sa organizmom, niti da dobiju višak kilograma. Isto tako, postoje i oni koji stalno mjere količinu koju će pojesti, a ipak dobijaju višak kilograma. “Postoje geni za nezasićene masti, geni za zasićene masti i samo ishranu treba prilagoditi onome što nosimo u sebi”, naglašava nutrigenetičarka. Analiza genetskih predispozicija se može obaviti ili analizom krvi ili brisa. Jako je bitno kako se tumači genetski rezultat, a isto tako i kako nutricionisti prilagođavaju ishranu ne samo genetici, već i opterećenju koje pacijent nosi sa sobom.
Kako se radi analiza gena? Genetska istraživanja osim gojaznih, sve češće obavljaju i zdravi ljudi u cilju preventive kako bi ustanovili šta je dobro za njih, a dolaze i roditelji koji dovode svoju djecu. “Djeca već negdje od desete godine kad krene brza hrana i neredovna ishrana, djevojčice sve češće imaju insulinsku rezistenciju i policistične jajnike, žele da saznaju da li na to mogu da utiču ishranom. Odgovor je: da, naravno”, naglašava doktorka. Nutrigenetičari ne ispituju pojedinačne gene već grupe gena koje međusobno utiču jedni na druge i na taj način se dobija sveobuhvatnija analiza. Genetske predispozicije određuju i koja vrsta fizičke aktivnosti je najdjelotvornija za svakog pojedinca.
Poznavanje sopstvenih gena važno je i za prevenciju različitih bolesti, kreiranju zdravijeg stila života, režima ishrane i generalno boljem poznavanju sopstvenog organizma i njegovih potreba.
Rješenje je način života i ishrane. Ishrana i način života, takođe, utiču i na to kako će naše ćelije da stare. Sa starenjem organizma se javljaju određene bolesti, ali to ne znači da neke genetske predispozicije nužno moraju da se ispolje, naglašava gošća Jutarnjeg programa. Načinom ishrane i života možemo uticati da do toga ne dođe. Kada uradimo preventivni pregled i analizu vidimo šta su nam nedostaci i šta je ono što bi trebalo da promjenimo. Načinom života ćemo uticati na aktivaciju onih gena koji su dobri i funkcionalni, a uspavati one koji ne funkcionišu kako treba. “Suština cijelog ovog programa je epigenetika. Gene ne možemo da promjenimo, ali mijenjamo njihovo ispoljavanje i predupredićemo da kasnije dođe do nekog problema”, naglašava dr Ivana Buzadžić.
Važno je da znamo da su crijeva naš drugi mozak i da je potrebno voditi računa o tome šta jedemo. Nije najvažnije da li imamo redovne stolice, već da propusnost crijeva bude što manja i da ono što je dobro odlazi u cirkulaciju, a ono što je štetno izlazi iz crijeva. “Ne treba isključiti ni primjenu probiotičkih kultura. Kod propusnosti crijeva jako je bitan taj disbalans koji nastaje između dobrih i loših bakterija. Neki ljudi su genetski predisponirani da u njihovim crijevima nema dovoljno hrane za dobre bakterije i onda se loše bakterije u njihovim crijevima nagomilavaju, a time se povećava i propusnost crijeva”, napominje gošća Jutarnjeg programa. pressmedia.ba